Pročitajte još:Rusi izveli vanrednu vojnu vežbu sa 9.000 vojnika i 55 vojnih brodovaUkrajinska vojska koncentriše snage u DonbasuFrancuska je jedna od zemalja koje su tradicionalno pronuklearne, ali koje polako postaju skeptične. Parlamentarci u Parizu podržali su predlog zakona koji nalaže rez u snabdevanju nuklearnom energijom sa 75 na 50 odsto ukupne proizvodnje do 2025. godine. Kina dominira globalnom nuklearnom industrijom i drži 40 posto svih nuklearnih kapaciteta u svetu. Izvor: Blic
Svet se vraća nuklearkama
Do raspirivanja polemike o nuklearnoj energiji došlo je pošto je Rusija za kratko vreme sklopila ugovore sa Indijom, Mađarskom i Finskom o izgradnji novih postrojenja. Naime, Moskva i NJu Delhi potpisali su sporazum o postavljanju najmanje 12 nuklearki do 2035. godine. Uz to, Mađarska ima novi ugovor s Rusijom o proširivanju nuklearnih kapaciteta u zemlji. I finski parlament je odobrio filijali ruske agencije za atomsku energiju “Rotsom” da izgradi nuklearnu centralu na zapadu zemlje. SAD razmatra mogućnost otvaranja evropske stanice za nuklearno naoružanje kao odgovor na rusku odluku da premesti deo nuklearnog oružja na anketirani Krim. Tenzije sve više rastu između Istoka i Zapada, konkretno između NATO i Rusije, a ruska strana tvrdi da ipak neće prva ispaliti metak. Rusija je i najjača nuklearna sila na svetu sa 8.420 bojevih glava, a sledi je SAD sa 7.650. Francuska ima 300 bojevih glava, Kina 240, a Velika Britanija 225. Ovo oružje imaju i Indija, Pakistan, Izrael, te Severna Koreja. Premijer Japana Šinzo Abe, i pored velike katastrofe koja je zemlju zadesila 2011. godine, spreman je da ponovo uključi reaktore u Fukušimi jer uvoz skupog tečnog prirodnog gasa utiče na troškove električne energije i povećava trgovinski deficit. Velika Britanija saglasila se s još jednom nuklearkom na svojoj teritoriji, a Kina planira da napravi čak 28 novih. Ta ekspanzija ne vidi se još u podacima. Sa 18 odsto 1996. godine snabdevanje energijom iz nuklearnih postrojenja palo je na 11 odsto. Američka administracija podržava nuklearnu energiju, pa je ove godine izdvojeno 6,5 milijardi dolara kreditne garancije za izgradnju dva reaktora u DŽordžiji. Zbog katastrofe u Fukušimi 2011. godine, neke zemlje ipak su odustale od ovog izvora energije. Nemačka se, na primer, obavezala da će do 2022. godine ugasiti sva svoja nuklearna postrojenja. Italijanska vlada je s druge strane planirala da poveća proizvodnju nuklearne energije, ali je tri meseca nakon Fukušime na referendumu takav predlog odbijen. U ostatku sveta još nema promene stavova nastalih posle katastrofe u Japanu. U Britaniji je podrška nuklearnoj energiji opala, ali je ipak veća nego pre deset godina.
Bonus video
Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.
portala "Pravda" kao i TV produkciju.
Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:
PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.
Kolumne
Nebojša Jevrić: Konkurs
"Okrenuti se Rusiji znači okrenuti se Srbiji"
Od utemeljenja svog pravoslavnog identiteta Srbi i Rusi su bili najtešnje povezani. Veliku ul...
Nebojša Jevrić: Konkurs
Na kraju grada, na prdopoljini gde se završava grad je kafana sa četiri stola. Svi je zovu ...
IGOR IVANOVIĆ: Ima li fudbal više smisla!?
U okviru evropskog fudbala, zamišljeno je da prestižno i najskuplje takmičenje bude „Liga šam...