Pravda

- Ovo je najuverljiviji dokaz neozbiljnosti cele priče o takozvanom crnogorskom jeziku - kaže, za „Novosti“, nikšićki profesor Veselin Matović, koji je pre deset godina, sa suprugom Radmilom, stao u odbranu srpskog jezika i zbog toga platio visoku cenu: ostao je bez posla, a režim i preostalih 25 kolega nametnuli mu hipoteku državnog neprijatelja! A direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić nedavno je istakao da katedra za crnogorski jezik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću sprovodi politiku koja „crnogorski jezik tretira kao dijalekt srpskoga jezika“. - U posljednjih vek i po kod nas su na snazi pravopisi koji su crnogorski jezik tretirali kao dijalekt srpskoga jezika, pa su samim tim i sve naše jezičke posebnosti proglašavane dijalektizmima, provincijalizmima, vulgarizmima i ostalim „izmima“. Kompletan naš prosvetni kadar iz oblasti crnogorskoga jezika i književnosti školovao se na tim principima. Nažalost, naš se prosvetni kadar i danas priprema za izvođenje nastave crnogorskoga jezika i književnosti upravo na tim prevaziđenim tradicionalističkim principima kojima se zapravo negira postojanje crnogorskoga jezika - poručuje Čirgić. Profesorka dr Jelica Stojanović ističe da je u Crnoj Gori godinama na sceni projekat nasilja nad jezikom, vezan za „stvaranje“ i nasilno uvođenje tzv. crnogorskog jezika i marginalizovanje onoga što jeste jezik - srpskog jezika. - Crnogorski jezik je politikantski iznuđeni projekat nastao kao proizvod političke prinude, diskutabilnim (pri)dobijanjem skupštinske većine. Međutim, pošto se jezik ne može promeniti preko noći njegova suština je ostala ista, stabilna i nepromenjena. Kako god ga nazivali, što god propisivali, radi se o srpskom jeziku. Proces je išao postupno da duboki rez izgleda manje vidljiv, strašan i neprirodan. Maternji jezik Crne Gore je bio, jeste i ostaće srpski jezik, jezik velike i duboke tradicije, velikog i originalnog kulturno-umetničkog i književnog nasleđa, jezik kojim su pisani veliki i stari spomenici na prostoru Crne Gore. Srpski jezik izranja iz dubine vekova, trajući i istrajavajući uvek veći, kako ga i ukoliko svako biće u svakom trenutku živi i svedoči. Ali, treba svi, i kao zajednica, i pojedinačno, u svakom segmentu da ostavimolični pečat i damo svoj doprinos. Jezik je najvažniji čuvar istine, tako da je svaka proizvoljnost i falsifikat udar čelom u zid. Izvor: Novosti