Pravda

U nastavku rasprave po međusobnim tužbama Srbije i Hrvatske za genocid na hrvatskoj teritoriji od 1991. do 1995. godine, hrvatski zastupnici tvrdili su i da je JNA znala za delovanje paravojnih formacija, uključujući Arkanove "Tigrove". Kako je prenela Hina, član hrvatskog tima Filip Sends ocenio je da je "Srbija kriva jer nije sprečila genocid i kaznila počinitelje", a JNA je "znala za genocidnu nameru paravojnih skupina". "Dokazi su kristalno čisti", veruje Sends. Britanski profesor prava tvrdi da su paravojne grupe, koje su uništile cela hrvatska sela, zaseoke i gradove, delovale uz znanje JNA koja ih je naoružavala: "Vojni kapaciteti JNA bili su takvi da je mogla kontrolisati paravojne jedinice i trebala je biti svesna opasnosti da će se genocid nad Hrvatima dogoditi", rekao je. Kao dokaz, navodi Hina, priložio je obaveštajni dokument JNA po kojem je, smatra, jasno da su oficiri bivše vojske znali za to da se Arkanovi "Tigrovi" oko Vukovara bave kriminalom i čine masovne zločine. Govoreći o nameri kao konstitutivnom elementu genocida, Sends je tvrdio da je za kvalifikaciju tog najtežeg zločina po međunarodnom pravu dovoljno dokazati nameru uništenja dela, a ne nužno cele nacionalne, etničke ili verske zajednice. "Bilo koje sistematsko uništenje dela grupe čini genocid, čak i ako je broj ubijenih mali", rekao je profesor iz Londona. Podsećajući na presudu u slučaju "BiH protiv Srbije" iz 2007, Sends je istakao da je genocid u Srebrenici utvrđen jer je dokazana namera uništenja muslimana na tom ograničenom području, iako prema presudi nije počinjen genocid u celoj BiH, prenela je Hina. Posle izlaganja hrvatskog pravnog tima, planirane su izjave svedoka koje je pozvala Hrvatska, ali svedočenja će - po odluci Suda - biti obelodanjena tek po završetku usmene rasprave, 1. aprila. Hrvatska je predložila ukupno 12 svedoka, ali će samo šest biti ispitano pred sudom dok će izjave ostalih biti priložene u pisanom formatu. Među svedocima hrvatskog pravnog tima su predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, koja će, prema rečima šefa hrvatskog pravnog tima Vesne Crnić Grotić, biti ispitina o istorijskom kontekstu konflikta u Hrvatskoj početkom devedesetih. Takođe, izjavu će dati stručni svedok Ivan Grujić koji je od rata zadužen za iskopavanje masovnih grobnica u Hrvatskoj i identifikovanje žrtava. Svedok Marija Katić pričaće o ubistvima u selu Bogdanovci blizu Vukovara, Frano Kožul o zločinima u Vukovaru, rekla je Crnić Grotić. Svedoci Srbije još nisu poznati. Tokom jučerašnjeg zasedanja, predstavnici hrvatskog pravnog tima predstavili svoje su najvažnije argumente u prilog tvrdnji za je Srbija izvršila genocid, dok su prestavnici pravnog tima Srbije te tvrdnje odbacili su kao ironične, jer je srpski narod taj koji je tokom akcije Oluja pretrpeo genocid u Hrvatskoj. Srbija će, prema planu zasedanja suda, svoje argumente iz svoje kontratužbe predstaviti 10. marta, a potom pozvati i svoje svedoke. Druga runda razmene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila. Hrvatska je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te republike od 1991. do 1995. godine. Deset godina kasnije, Srbija je odgovorila kontratužbom zbog kršenja iste konvencije. Brojnim pisanim podnescima ukazala je na genocid nad srpskim življem u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na istorijiski kontekst od počev od masovnih logora iz Drugog svetkog rata. Izvor: Novosti