Pravda

"Predlog ove rezolucije nije politizovan, već je humanitarne prirode. Cilj ovog dokumenta je zaustaviti ljudska stradanja. Svakog dana u Ukrajini ginu civili, među njima i žene i deca. Ukrajinska vojska i paravojne snage kreću na mirnu populaciju, stavljaju gradove pod opsadu. Decu koju je pokušano skloniti autobusima vraćaju nazad", istakao je Čurkin. On je dodao kako ukrajinska vojska "snažno i prekomerno granatira rezidencijalne zone s artiljerijom i avijacijom". Spomenuo je i kako je tokom jučerašnjeg dana poginulo najmanje 5 civila za vreme napada na zgradu regionalne administracije u gradu Lugansk. Ali, vlasti u Kijevu opovrgavaju da su izveli vazdušne napade i tvrde kako su pobunjenici napali vlastito sedište. Podsetimo, Kijev isto tvrdi i kada je reč o granatiranju civilnih lokacija u Slavjansku i drugde. Prema Kijevu ispada da pobunjenici većinu vremena provode granatirajući vlastite zone. Čurkin navodi kako predlog ove rezolucije poziva na potpunu obustavu sukoba sa svih strana i otvaranje humanitarnih koridora kako bi civili mogli da napuste ratne zone. "Da se situacija u Ukrajini ne bi pogoršala, nešto se mora učiniti odmah po pitanju zaustavljanja nasilja. No, pojedini članovi UNVS-a očito namerno pokušavaju da spreče takve poteze. NJima se izgleda nimalo ne žuri s bavljenjem oko ukrajinskog sukoba", naglasio je. Predlog ruske rezolucije žestoko su kritikovali iz SAD-a ističući kako se radi o "licemernom" dokumentu. "Licemerno je da rusko vođstvo poziva na okončanje sukoba i stvaranje humanitarnih koridora dok u isto vreme neregularne snage ulaze u Ukrajinu iz pravca Rusije, oružje ilegalno ulazi u Ukrajinu iz Rusije, separatisti poduprti od strane Rusije napadaju nove mete i drže OESS promatrače taocima. Rusija ne čini ništa kako bi se zaustavile ove aktivnosti. Stoga, ako će Rusija pozivati na smanjenje tenzija i na de-eskalaciju, bilo bi značajno da prestanu s tim aktivnostima", istaknula je portparolka Stejt Departmenta, DŽen Psaki. Za vreme konferencije za novinare, reporter novinske agencije AP, Metju Li, upitao je portparolku Psaki da li je videla foto dokaze o "žestokom uništenju i civilnim - bar se tako čini - civilnim žrtvama". Ona je odgovorila da SAD stoji pri ranijoj izjavi i kako nema nikakve zabrinutosti u pogledu vojne operacije Kijeva na jugoistoku Ukrajine. U isto vreme Čurkin ističe kako neke članice UN Veća Sigurnosti podržavaju rusku inicijativu, ali to malo znači za samu rezoluciju jer pravo veta uz Rusiju i Kinu imaju i SAD, Britanija i Francuska. S druge strane slična pat pozicija se događa i kad Zapadne sile žele da proguraju rezoluciju o Siriji, tada ti pokušaji bivaju zaustavljeni od strane Moskva-Peking tandema. Koje bi to članice UNVS-a mogle podržati rusku rezoluciju, Čurkin nije otkrio, no uz 5 stalnih članica UNVS-a, u veću se trenutno nalaze i ove zemlje (koje nemaju pravo veta): Argentina, Australija, Luksemburg, Južna Koreja, Ruanda, Čad, Čile, Jordan, Litvanija i Nigerija. Čurkin ističe kako ruska strana još nije odlučila šta će biti s predlogom njihove rezolucije, tj. hoće li ga dati na glasanje. Britanski ambasador pri UN-u, Mark Lyal Grant, kao i francuski, DŽerard Araud, tvrde kako rezoluciji nedostaju ključne komponente. "Moramo biti svesni da je kriza u Ukrajini političko-sigurnosna kriza, a ne humanitarna kriza", rekao je Lyal. Araud nadodaje: "U rezoluciji nedostaju reference na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, pravo Ukrajine na odbranu svog teritorijalnog integriteta". Kriza u Ukrajini se pojačava, a samim time i stajališta Rusije i Zapada bivaju sve udaljenija. Ruski MVP Sergej Lavrov juče je komentarisao situaciju u Ukrajini i istakao kako je Zapad obećao da će se stanje u zemlji smiriti nakon izbora 25. maja. "Danas vidimo kako se događa upravo suprotno", rekao je, pozivajući se na pojačnu vojnu ofanzivu na istoku zemlje. Izvor: Advance.hr