Pravda

Dobro naoružani krivolovci prikradaju se iz najsiromašnijih sela Mozambika u susednu Južnoafričku Republiku. Tamo idu u lov na nosoroge. Novcem koji dobiju za jedan jedini rog mesecima mogu da prehranjuju svoje porodice. Za smrt nosoroga spremni su rizikovati život i slobodu u ilegalnom lovu, piše Dojče Vele. Od 1990. do 2007. godine u Južnoafričkoj Republici godišnje je u krivolovu ubijeno 14 nosoroga. Prošle godine ustreljeno ih je  više od 1.000, a ove će godine verovatno biti postavljen novi tragični rekord. Do sredine jula 2014. godine oko 558 životinja ubijeno je zbog rogova. Uprkos dugogodišnjim naporima za povećanje broja belih nosoroga (ceratotherium simum) i crnih nosoroga (diceros bicornis), njihov je opstanak ugrožen. Iz Južnoafričke Republike potrebno je tačno 48 sati da rogovi stignu u Aziju. U mnogim azijskim državama nosorogova i slonova kost su statusni simboli kojima novi tajkuni prezentuju svetu svoje bogatstvo. U Vijetnamu, u koji se uvozi najviše proizvoda od nosorogove kosti, pripadnici elite čak mešaju mleveni prah rogova u piće. Ali on se koristi i kao medicinski čudotvorno sredstvo. On je navodno dobar za skidanje temperature, kao sredstvo za čišćenje organizma i protiv grčeva. Mnogi čak veruju u njegovo čudesno delovanje protiv raka uprkos dokazima naučnika. Kilogram rogova košta više nego kilogram zlata ili kokaina Za kilogram rogova na crnom tržištu se plaća više od 50.000 evra. Za poređenje: kilogram zlata danas košta oko 31.000 evra. Mnoga nevladina udruženja krenula su s kampanjama koje bi trebale da dopru do konačnih korisnika u Aziji. - Reč je o tome da ljudima treba jasno reći na kakav okrutan način životinje moraju biti ubijene zbog statusnih simbola i da je to još i protivzakonito - pojašnjava Brajt Rajčelt-Zolo, referentkinja za južnu i istočnu Afriku organizacije za zaštitu životinja. I vlade tu igraju veliku ulogu. One, upućuje Rajčelt-Zolo, u azijskim zemljama imaju "veliki uticaj na društvo i mogu uticati na promene u svojim zemljama." Uprkos međunarodnom sporazumu protiv trgovine rogovima nosoroga, oni se sve više krijumčare. Pelam DŽons, predsednik Udruženja privatnih posednika nosoroga (PROA) u Južnoafričkoj Republici uveren je da bi legalizacija trgovine mogla smanjiti problem krivolova. - Verujemo kako činjenica da je proizvod ilegalan dodatno pojačava njegovu draž - smatra DŽons. "Kada bi se rogovi dobijali zakonitim putem, ilegalna nabavka, kao i cena bi se smanjile." Još interesantnih tema:(VIDEO) Pogledajte kako danas izgledaju tragovi koje su ostavili prvi ljudi na Mesecu„Kobra“ servis za čuvanje bebaNEVEROVATNO: Drvo koje rađa 40 vrsta voća! Privatni posednici poput DŽonsa moraju da registruju svaki rog umrle životinje, pritom čak moraju da predstave DNA uzorke. Kako bi se sprečili napadi na vlasnike, rogovi se čuvaju u svojevrsnim bankama za rogove. "Niko se nikada ne hvali da ima rogove. Time bi doveo u opasnost čitavu porodicu", kaže DŽons. Ali u tim "bankama", oni nikome ne koriste. Ne smeu se prodavati niti uništavati. "S dobrom političkom strategijom i regulisanom prodajom mogli bi se čak ostvariti prihodi koji bi se mogli investirati u zaštitu životinja", smatra DŽons. Rajčelt-Zolo na to gleda drukčije: "Svetski fond za prirodu (WWF) je protiv legalizacije trgovine rogovima nosoroga. Mi se pitamo: zašto se to predlaže baš sada, a nije ranije kada cene nisu bile tako visoke? Iza toga se jednostavno krije želja za zaradom." A velika potražnja, argumentuje ona dalje, ne bi mogla biti pokrivena privatnim vlasništvom, tako da bi divlje životinje bile izložene još većoj opasnosti. Bogati Evropljani i Amerikanci u Južnoafričkoj Republici mogu za puno novca da dobiju dozvole za lov na nosoroge. Takse koje plaćaju za dozvole mnogim afričkim državama donose velike prihode koji se često delimično ili u celosti namenjuju zaštiti prirode. Za lov na trofeje se pre svega onda biraju starije životinje koje se više ne mogu razmnožavati i koje unose nemir u svojim krdima. Kada takve životinje odu, mlade mogu bolje da se razmnožavaju. Poslednjih godina, prema podacima WWF-a, pojavljuje se sve više takozvanih "pseudolovaca", koje ne zanima trofejni lov već samo rogovi koje onda dalje krijumčare u Aziju. Različiti skandali doveli su do toga da od 2012. godine u Južnoafričkoj Republici više nisu izdavane dozvole za azijske ili istočnoevropske lovce. Porast krivolova je "razvojnopolitičko pitanje, koje se ne može pobediti samo uz pomoć rada na suzbijanju krivolova i strožim kažnjavanjem zatvorom", smatra Rajčelt-Zolo. Izvor: Avaz