Pravda

"To je nekorektan potez koji treba ispraviti", rekao je Josipović ali je dodao i da se, s druge strane, ne sme zaustaviti samo na kritikama šta je u drugoj državi napravljeno, nego šta su u Hrvatskoj propustili "i gde je naš problem". Po njegovim rečima, treba se upitati "šta smo mi ovde i oni koji se osećaju Hrvatima u Srbiji učinili da se ti ljudi, koji se deklarišu kao Bunjevci, a to pravo im niko ne može oduzeti, osećaju i Hrvatima". "Mi smo nažalost kroz dugi niz godina imali jednu politiku koja je njih na neki način isključivala iz hrvatskog korpusa. Prema tome, ne smemo samo kritikovati vladu i vlast u Srbiji. To treba učiniti, ali treba sagledati gde smo mi pogrešili", poručio je hrvatski predsednik, piše agencija Hina. Prethodno je i hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Ruža Tomašić optužila Nikolića da donacijom ćiriličnih čitanki i gramatike za učenje bunjevačkog govora učenicima u Subotici nastoji da uništi hrvatski jezik i kulturni identitet u Vojvodini. "Nikolićeva donacija ćiriličnih čitanki i gramatike bunjevačkog govora učenicima u Subotici poslednja je manifestacija politike uništenja hrvatskog jezika i kulturnog identiteta na tlu Vojvodine", objavila je na svom Fejsbuk profilu Tomašić, koja je i predsednica desne Hrvatske stranke prava Ante Starčević. Ona je istovremeno optužila i predsednika Hrvatske Ivu Josipovića i premijera Zorana Milanovića jer nisu reagovali na, kako piše, Nikolićev "akt tihog kulturocida". Predsednik Srbije donirao je učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama podržava Bunjevačko nacionalno veće, vođstvo zajednice Bunjevaca koji sebe ne smatraju Hrvatima.

Pročitajte još: POSLANICA EVROPSKOG PARLAMENTA: Tomislav Nikolić je četnički vojvoda koji uništava hrvatski jezik!(FOTO) Još jedan Albanac ubijen u Siriji

Po procenama Hine, u Srbiji ima oko 16.500 Bunjevaca, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog veća, koji ne smatraju sebe Hrvatima već ističu da su autohtona etnička grupa u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju. Ostali, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojem pripada i vođstvo vojvođanskih Hrvata, deklarišu se kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci. Inače, kada su u pitanju upotreba ćirilice u Hrvatskoj i prava tamošnje srpske nacionalne manjine, nedavno je morao da reaguje Ustavni sud te zemlje, proglasivši neustavnim referendumsko pitanje kojim se tražilo ograničenje tih prava, na sredine gde manjine čine polovinu stanovništva, a ne trećinu kako je sada. Taj referendum je tražio štab za odbranu hrvatskog Vukovara, takođe desničarska organzacija, koja se godinu dana bori protiv ćirilice razbijanjem dvojezičnih tabli na zgradama državnih institucija, a pokušala je i da, praktično, ukine ćirilicu pokretanjem referendumske inicijative.

Vikipedija o poreklu Bunjevaca: To su Srbi katolici

Postoje mnoge teorije o poreklu Bunjevaca. Vuk Karadžić izneo je pretpostavku da se Bunjevci zovu po hercegovačkoj reci Buni, od koje su se, kao što se pripoveda, u Bačku doselili.^[5] Za Bunjevce se sigurno zna, da su kao katolici došli u Bačku, u pratnji katoličkih kaluđera, a sem toga ih u svim tadašnjim vojnim dokumentima nazivaju katoličkim Srbima.^[6] Doselili su se sa teritorije oko Svilaje i Dinare, najpre u Liku i Slavoniju, a zatim i na teritorije u kojima i danas žive.^[1]Bunjevci se u najstarijoj mađarskoj literaturi najčešće nazivaju upravo Bunjevcima, katoličkim Racima, Ilirima ili Dalmatima.^[7] Dr Aleksa Ivić navodi da se Bunjevci u najstarijoj literaturi najčešće nazivaju katoličkim Srbima, a tek kasnije Dalmatincima i Bunjevcima.^[8] NJihovo lirsko narodno stvaralaštvo i pripovetke su bogate, a prvi put o istoriji Bunjevaca piše biskup Ivan Antunović 1882. godine, zatim Ištvan Ivanji, Radoslav Lopašić, Mane Grbić i drugi.^[9] Brojna literatura o Bunjevcima najčešće je vezana za Suboticu, jer je očigledno ovaj grad uvek bio glavno središte Bunjevaca i po broju stanovnika i po uglednim građanima koji su obavljali važne poslove u varoši.^[10] Prošlost i poreklo Bunjevaca nepoznato je, tako reći i za njih same i za ostali svet, jer se nije nigde očuvao nikakav pouzdan podatak, koji bi u tom pogledu dao verodostojna razjašnjenja.^[11]Mađarski pisci, koji su više pisali o običajima i odelu Bunjevaca no o njihovoj istoriji, ipak pominju da su oni poreklom iz Hercegovine.^[6] Verovatno je da Bunjevci zajedno sa Šokcimapripadaju onoj skupini Južnih Slovena koji u današnjoj Bosni, Hercegovini i Dalmaciji stanuju od šestog, sedmog veka posle Hrista. Izvor: Tanjug, Vikipedija