Najnovije

Uticaj globalne ekonomske krize na privredu Srbije

Direktni efekti svetske ekonomske krize ostavili su izuzetno duboke posledice na sve države koje učestvuju u međunarodnoj trgovini i međunarodnim tokovima kapitala. Ona je inicirana kolapsom tržišta nekretnina u SAD, a zatim se proširila na ceo finansijski i realni sektor usled strukturnih i funkcionalnih nedostataka finansijskog sistema. Piše: Marko Radonjić, jedan od osnivača pokreta Srpska liga
Marko Radonjić (Foto: Srpska liga)

Marko Radonjić (Foto: Srpska liga)

Kriza je izazvala pad makroekonomskih agregata i indikatora svih zemalja sveta, a njene ključne posledice su: rast nelikvidnosti, pad proizvodnje i izvoza, povećanje nezaposlenosti i pad životnog standarda. Iako je Srbija u svetskim razmerama malo tržište, negativne efekte ove krize osetili su i njeni građani. Globalna finansijska kriza uticala je na smanjenje priliva inostranih kredita bankama koje posluju u Srbiji. Smanjenje priliva kapitala dovelo je do depresijacije deviznog kursa i do delimičnog povlačenja depozita u stranoj valuti u domaćim bankama. Kriza likvidnosti na svetskom finansijskom tržištu uslovila je drastično smanjenje priliva deviza po osnovu prodaje domaćih preduzeća stranim kupcima i značajno smanjenja izvoza. Pored toga, Srbija je u periodu ekonomske krize zabeležila povećanje nelikvidnosti privrede, pad bruto domaćeg proizvoda, pad industrijske proizvodnje, smanjenje zaposlenosti i kupovne snage stanovništva. Nezavisno od globalne finansijske krize, Srbija je već bila suočena sa ozbiljnim makroekonomskim neravnotežama, koje se ogledaju u visokom budžetskom i spoljnotrgovinskom deficitu a presecanjem glavnih tokova finansiranja ovih deficita, finansijska kriza samo je ogolila problem dugogodišnjeg prekomernog rasta potrošnje i učinila nužnim preduzimanje mera za njegovo rešavanje. Ključne poruke za Srbiju vezane za globalnu ekonomsku krizu odnose se na preduzimanje mera koje treba sprovesti da bi se negativne posledice krize umanjile i prevazišle. U tom smislu važno je uspostaviti potrebnu državnu regulativu bankarskog sistema i tržišta hartija od vrednosti i pojačati superviziju svih finansijskih institucija radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema. Pored toga, važno je preduzeti mere za podsticanje privrede i izvršiti reformu javnog sektora u celini koji je neefikasan i skup. U skladu s tim racionalizacija javnog sektora treba da obezbedi poboljšanje kvaliteta njegovog rada na svim nivoima, što zahteva primenu novih tehnologija i permanentno profesionalno usavršavanje zaposlenih.
Pročitajte još:VLADIKA AMFILOHIJE NA PROTESTU U PODGORICI: „Suad je doneo zakon da se crkva kloni politike, ali…“
Izvor: Pravda

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA