Pravda

"Papa Franja ne želi da odustane od kanonizacije jer je i lično uveren u njegovu svetost", kaže hrvatski nadbiskup Josip Bozanić. "Nije tačno da je papa Franja podržao proglašenje Stepinca za sveca, već je poručio da će o svemu tome još razmisliti. A svi detalji u vezi sa tim uskoro će biti obelodanjeni", naveo je patrijarh Irinej. U međuvremenu još nije poznato kada će se sastati komisije dve crkve zadužene da istraže istorijske činjenice. Postavlja se pitanje moralne odgovornosti Stepinca u zločinima na ovim prostorima. Može li to što je bio žrtva komunizma da ublaži saradnju sa ustaškim režimom? Sa suđenja se pamti i njegova tvrdnja da je bilo teško biti lojalan Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i da je pisao Paveliću protiveći se zločinima. Druga strana tvrdi da nije bio dovoljno glasan i da je učestvovao u pokrštavanju Srba. "Stepinac je vrlo radosno pozdravio osnivanje ustaške države, tzv. NDH. Ipak, prilično brzo se ohladio jer je čuo za masovna ubijanja Srba. Najpre je čuo za ubijanja u Glini, pa onda u ostalim mestima, i čuo je o progonima Jevreja", kaže istoričar iz Hrvatske Slavko Goldštajn. "NJegove ingerencije su bile pre svega duhovne, ali njegov uticaj je bio veoma veliki s obzirom na izvanredan, jak uticaj Rimokatoličke crkve u hrvatskom narodu. Tako da njegovo angažovanje je daleko od onoga što bi se dalo očekivati s obzirom na karakter i obim zločina koji je vršen u NDH", navodi istoričar iz Srbije Milan Koljanin. Za razliku od Zagreba koji ne postavlja "da li", već samo "kada" će u katoličkom crkvenom kalendaru biti upisano ime svetog Alojzija Stepinca, za ovdašnje istoričare nije reč o pitanju bliske budućnosti, jer je pozadina procesa suočavanje Rimokatoličke crkve sa sopstvenom prošlošću.