Pravda

Piše: Savo Štrbac U nedelju, 30. oktobra, po zatvaranju beogradskog Sajma knjiga, na kojem sam proveo svih osam dana uz štand "Veritasa", otvorim elektronsku poštu i među pristiglim mejlovima jedan mi zadrža pažnju. Naslovljen kao "Otvoreno pismo mjerodavnim!" sa podnaslovom "Čak i srpski grobovi došli na red", poslato iz Knina. Potpisao ga je Dragoljub Čupković, povratnik u Knin i poznati srpski aktivista, sa kojim povremeno razmenjujem mejlove. Između ostalog, u Kninu je formirao i srpsku čitaonicu za koju mu je i "Veritas", nekako s proleća ove godine, poslao svoja izdanja i za to dobio pisanu zahvalnicu. "Oficijelna državna ustanova se debelo potrudila da briše sve tragove postojanja Srba na ovim prostorima sa novim "patentom" koji se možda treba i zaštititi pa dobiti nagradu", stoji u Dragoljubovom mejlu, uz koji je i prikačen pomenuti "patent": "Čistoća i zelenilo d.o.o. Trg Oluje 9, Knin Obavjest. Ovo grobno mjesto nema evidentiranog korisnika u grobnom očevidniku i položajnom planu grobnih mjesta i grobnica, za isto nije plaćena grobna naknada 10 (deset) godina. Temeljem te činjenice, a sukladno članku 14. Zakona o grobljima (NN 19/98, 50/12) ovo grobno mjesto smatra se napuštenim i može se ponovno dodijeliti na korištenje. Informacije na tel. 022 668-169. Upravitelj groblja: Čistoća i zelenilo d.o.o." Iz mejla doznajem da je Dragoljub sa svojom porodicom, uoči Svih svetih, koji se u Hrvatskoj tradicionalno obeležava 1. novembra i Dana mrtvih ili Dušnog dana, koji pada dan posle, kada se uređuju i posećuju groblja, te uz polaganje cveća i paljenje sveća odaje počast i seća preminulih rođaka, posetio kninsko Gradsko groblje, na kojem se nalazi i njegova porodična grobnica, na kojoj je uočio uredno zalepljenu "obavest", a zatim je i fotografisao. Prošetavši grobljem video je i na drugim, uglavnom srpskim grobovima, istovetnu obavest. Za grobno mesto svoje porodice redovno plaća propisanu naknadu, što potvrđuje i prikačenim računima. Nije mu poznato da li drugi vlasnici grobnica, na kojima je zatekao istu obavest, uopšte znaju za ovakav genijalni izum kninske "Čistoće i zelenila", jer oni su ili u tim grobnicama ili ne žive u Kninu. Na jednoj grobnici od crnog mermera, čija je fotografija priložena, ispisana su imena pokojnika: Žunić Dušan 1909-1973; Žunić Ilija 1905-1975; Žunić Mara 1904-1986, a na drugoj od betona, mnogo starijoj, takođe priloženoj, ne može se pročitati ni ime pokojnika ali se jasno čita da je pokojnik žrtva fašizma i da je rođen 1912. a stradao 1944. I na obe je zalepljena citirana "obavest". Kome li je upućena, Bože moj? Radeći dugo u pravosuđu naučio sam kako se vrši dostava upravnih i sudskih akata i šta znači uredna dostava od koje se računaju rokovi. Ovakav način dostave, koliko me pamćenje služi, nije propisan ni u jednom zakonu pa je samim tim i neuredna, što znači da i nema nikakav pravni učinak. Ali postoji onaj drugi ljudski, moralni, koji je mnogo teži od onog pravnog. Ovaj drugi pogađa direktno u dušu. U pomenutoj obavesti zapravo ima mnogo cinizma i još više prostakluka. Zar nije svojevrsni cinizam Srbima, svejedno živim ili mrtvima, slati ovakvu obavest upravo iz firme čije se sedište nalazi na "Trgu Oluje", koji je i dobio ime po hrvatskoj akciji etničkog čišćenja, koja je u avgustu 1995. "oduvala" Srbe sa područja Knina, među kojima i potencijalne naslednike onih pokojnika kojima sada preti deložacija iz porodičnih grobnica? Zar nije veliki prostakluk, upravo uoči Svih svetih i Dana mrtvih, sa ovakvim pisanijama skrnaviti grobove i duše pokojnika koji u njima počivaju? Zar ne bi bilo normalnije i primerenije članici EU da država o svom trošku na grobove proteranog naroda, koji duže od dvadeset i jednu godinu luta svetskim prostranstvima, bar do njihovog povratka, održava i njihova groblja, barem do njihovog povratka, i da im barem jednom godišnje, recimo na Dušni dan, zapali sveće. "Zar mene i mnoge moje sunarodnike treba i iz grobova iseliti?" - pita se i već pomenuti Srbin iz Knina, Dragoljub Čupković i sam odgovara: "A ja to tumačim kao brisanje istorije i nastavak etničkog čišćenja". A statistika kaže da je u gradu Kninu po popisu stanovništva iz 1991. živelo ukupno 12.331 žitelja, od toga 9.867 (80 %) Srba, 1.660 (13 %) Hrvata i 381 (3 %) Jugoslovena. Dvadeset godina kasnije, po popisu iz 2011, u tom gradu je živelo ukupno 15.407 žitelja, od toga 11.612 (75 %) Hrvata, 3.551 (23 %) Srba, dok su Jugosloveni nestali. Mrtvi sa kninskog groblja nisu obuhvaćeni navedenim popisima. O njihovoj nacionalnoj i verskoj pripadnosti govore grobovi, na kojima su uveliko prevladavali oni sa pravoslavnim krstovima. Kada se deložiraju pokojnici iz tih grobova, na njihovim mestima izniknuće neka nova nadgrobna obeležja. A to će, pored izvršenog etničkog čišćenja živih, ostvariti i, kako reče Dragoljub, "brisanje istorije". Izvor: Večernje novosti