Evropska komisija i ostale zemlje članice planiraju da povećaju pritisak na Hrvatsku s namerom da službeni Zagreb odustane od postavljanja 3 nova uslova Srbiji bez kojih Hrvatska neće dati saglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije sa EU.
Iz Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske poručuju da nema promene stava, bar ne dok ne prođe izborna kampanja u Srbiji i dok ta zemlja ne dobije novu vladu.
– Sa zanimanjem pratimo propagadne aktivnosti u Srbiji koje se tiču njenih pregovora o članstvu u EU-u. Međutim, nikakva promocija, koliko god bila uspešna ili neuspešna u zemlji ili inostranstvu, ne može nadomestiti usvajanje i primenu osnovnih vrednosti EU-a kao što su, između ostalih, poštovanje vladavine prava i ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, i predanost dobrosusedske saradnje. Pustimo da prođe izborna kampanja i da se formira nova vlada u Srbiji, za koju želimo da nastavi postupak uključenja u EU – poručili su u izjavi iz Kancelarije za javnost ministra Mire Kovača.
Nakon što je austrijski šef diplomatije Sebastian Kurc, u intervjuu za jučerašnji Večernji list, javno rekao da podržava što ranije otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Srbijom, te da Hrvatska može svoje primedbe davati nakon što se poglavlje otvori, izvori u Briselu tumače kako su male šanse da ijedna zemlja stane na stranu Hrvatske u ovoj raspravi. Ministar spoljnih poslova Austrije, tradicionalne hrvatske saveznice, izrazio se u korist tog srpskog zakona kad je rekao da su ga pisali međunarodni stručnjaci i da je njegovo donošenje bilo “preporučljivo”, a slične pohvalne izraze ponavljaju i u Komisiji i u Savetu EU, gde se odluka o otvaranju poglavlja 23 donosi.
– Nikome nećemo dozvoliti da blokira Srbiju u EU integracijama. To nećemo dopustiti nijednoj instituciji EU i nijednoj državi – jasno je kazao mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, čime je i Mađarska, nakon Austrije, poslala poruku kako očekuje da Srbija otvori 23. poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima, za što Hrvatska još ne daje zeleno svetlo.
Iako je Mađarska imala brojne primedbe pri pregledu i oceni srbijanskog pravosuđa, posebno u vezi sa tretmanom manjina, sada se ti problemi smatraju rešenim. Mađarska nacionalna manjina u srpskom Parlamentu ima pet poslanika.
– Odnosi Mađarske i Srbije su najbolji u istoriji. Do ovog stadijuma ne bismo stigli bez zasluga Vlade Srbije – sumirao je mađarski stav ministar Sijarto nakon susreta sa predsednikom Saveza vojvođanskih Mađara, Ištvanom Pastorom.
– Mađarska je prevrtljiva – jedan je od diplomatskih komentara na najnoviji stav Budimpešte. Naime, sve države koje u Srbiji imaju nacionalne manjine insistirale su na poštovanju njihovih prava. Pritom se ne misli samo na političku participaciju već i na podržavanje manjinskih programa, poput udžbenika, što nije rešeno.
Bude li Hrvatska insistirala na ispunjavanju sva tri uslova – ukidanje spornog zakona, prava manjina i saradnju s Hagom – pre otvaranja poglavlja, za očekivati je da će porasti politički pritisak na nju i iz velikih centara, kao što je Berlin, jer odvajanje Srbije od Rusije i “usidrivanje” na evropskom putu je jedan od prioriteta Zapada.
Idealna situacija bila bi da Hrvatska i Srbija reše ove probleme bilateralnim razgovorima, što je takođe istakao Kurc.
Na pitanje kakve su šanse Hrvatske da istraje u zahtevima, hrvatski zvaničnici kažu da je za sve odluke u pregovorima potreban konsenzus svih članica, tako da šanse postoje. Izvor: Telegraf/Večernji list
