Kulturna reforma pod nazivom "Hrvatska može bolje" svoj epicentar imala je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, gde su učenici, nastavnici i profesori s glavne bine poručili da "ne žele da budu taoci vladajućih političkih elita i da hoće škole iz kojih će izlaziti obrazovana i slobodnomisleća deca". Na prepunom Trgu bana Jelačića demonstranti su zatražili da se nastavi reforma školstva koja je, tvrde, zastala zbog političkih pritisaka, kao i da se za sprovođenje te reforme osiguraju materijalna sredstva. Od Hrvatskog sabora traže da jednoglasno donese zaključak o podršci reformi, timu i modelu. Predvodnik protesta, kako navodi Jutarnji list, jeste Boris Jokić, doktorant psihologije s Kembridža, koji je na čelu 'ekspertske radne grupe' već uspeo da pridobije na stotine očajno plaćenih prosvetara. Cilj je dvotrećinska podrška u Saboru. Ministru nauke, obrazovanja i sporta Predragu Šustaru dat je ultimatum da za dva dana prihvati reforme ili da podnese ostavku. Borba za reformu otvorila je novu rundu između starih protivnika, levice i desnice, koja se vodi od političke scene do komentara na medijskim portalima. Levičari tvrde da je reforma vodilja napretka za društvo znanja i slobodomislećih pojedinaca po meri 21. veka, poslednja linija odbrane od prodora konzervativizma, zatucanosti, povratka u doba kad se verovalo da je Zemlja ravna ploča. Desni, pak, tvrde da kurikularna reforma nije nacionalna reforma obrazovanja nego "kukurikularna", sračunata da uništi državotvornost, otruje nacionalni identitet, odvede društvo u propast, i proširi "prosrpsku i prokomunističku misao". Desničarima smetaju termini kao što je "postjugoslovenski rat", zatim promena lektire, kao i gradivo iz knjige za istoriju. Javili su se i veterani rata u Hrvatskoj, koji su izrazili svoje ogorčenje što ih niko, "makar iz pristojnosti, nije kontaktirao". Oni besne i zbog poglavlja "Drugi svetski rat u Jugoslaviji", jer bi po njima to trebalo da se zove "Drugi svetski rat u Hrvatskoj", jer se time "negira da je Srbija bila agresor". Ovakvi neonacistički ispadi vladajuće strukture u Hrvatskoj, sada kada su deo EU, više ne mogu da ostanu 'skriveni u dvorištu', pa je i ovaj događaj nastavio da izaziva kritike zapadnih medija zbog sve otvorenijeg ustaštva. Mediji su u tekstovima posvećenim ovim protestima iskoristili priliku da još jednom podsete na svoje stavove o hrvatskim desničarima, ne libeći se da upru prstom i u "konzervativce" iz Katoličke crkve. Tako je nemački Fokus istakao da je predsednik Biskupske konferencije Želimir Puljić zahtevao još jedan referendum na kome je fašistički pozdrav iz Drugog svetskog rata "Za dom spremi" ponovo trebalo da bude uveden u vojsku zemlje koja je članica EU i NATO. Bečki Standard je podsetio na proustašku prošlost ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. "Hasanbegović je vladin agent-provokator i u tome uživa. Nedavno je obišao spomenik koji je nazvan po ustaškom komandantu iz Drugog svetskog rata Rafaelu Bobanu. Čovek sa trodnevnom bradom i svetlim očima tačno zna da svaka njegova akcija nailazi na zgražavanje među političkom levicom. On meša kult ratnih veterana iz poslednjeg rata (1991-1995) sa fašističkim vremenom, kada je Hrvatska bila država-marioneta nacista. Za Hasanbegovića je antifašizam 'prazna formula' - a to je izjava koja u bivšoj Jugoslaviji budi emocije", ocenjuje austrijski dnevnik.
Standard piše da je "još jedan ideološki front koji je HDZ otvorio - pored obračuna s medijima - i odnos prema manjinama. "Ovo je prva vlada od proglašenja nezavisnosti Hrvatske (1991) u kojoj nema ni jednog predstavnika srpske manjine. Srpska manjina čini 4,4 procenta stanovništva. NJihovo uključivanje je važno upravo zbog rata - na čijem kraju je desetine hiljada Srba izbeglo iz Hrvatske. Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog veća žali se da je od 2013. godine - tada se rasplamsala debata o upotrebi ćirilice - porastao broj napada na Srbe u Hrvatskoj. LJudi se vređaju na ulici, pljuju, pojavljuju se antisrpski grafiti", ocenjuje Standard i dodaje da "rastući antiliberalizam podseća na politička dešavanja u Mađarskoj". Izvor: Jutarnji list/Blic/Pravda
