Pravda

Piše: Predrag Ćeranić Kako je najavljeno, u Parizu će se okupiti delegacije 12 zemalja, šest iz zemalja EU (Hrvatske, Slovenije, NJemačke, Francuske, Italije i Austrije) i šest (u koje ubrajaju i fantomsku državu Kosovo) iz zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija). Na dnevnom redu su migracije, saradnja u borbi protiv terorizma, infrastrukturni projekti (koji podrazumijevaju međusobno uvezivanje zemalja Zapadnog Balkana), a tokom sastanka biće potpisan i Ugovor o osnivanju Regionalne kancelarije za saradnju mladih sa sjedištem u Tirani. Lingvisti su u dilemi da li je „z“ u ovoj sintagmi malo ili veliko slovo, ali s obzirom da se radi o političkom pojmu i terminu kojim se imenuju balkanske zemlje koje još nisu članice EU, a sve su prilike da neće ni biti, Zapadni Balkan, kao već ustaljen pojam, zaslužuje veliko slovo „Z“. Već na prvom susretu Berlinskog procesa Merkelova je učesnicama skupa dala do znanja da daljeg napretka u EU zadugo neće biti i da je stoga potrebno da se međusobno uvežu, ekonomski i politički, kako bi onda kao kolektiv „grabili“ ka EU. Drugim riječima kazano, Zapadnom Balkanu namijenjena je uloga „B“ lige EU, „predgrađa“ koje treba da posluži kao tržište Hrvatskoj, ali i kao kompenzacija  Turskoj za izostanak iz EU. Adaptiran Sporazum o pridruživanju EU (SSP), koji je Republika Srpska glatko odbila, u funkciji je privilegovanog ekonomskog položaja Hrvatske, koja bi svoje proizvode plasirala u BiH, bez plaćanja carine i poreza, odnosno, odnosno, sve dažbine bi iznosile tek 1%. Naravno, put robe iz BiH u Hrvatsku, kao članicu EU, opterećen je daleko većim nametima. Računica govori da bi Srpska potpisujući ovaj sporazum gubila 210 miliona KM na godišnjem nivou. Vrijedi napomenuti da je Srbija već prihvatila SSP, u zamjenu za datum početka pregovora sa EU. Ali, puta u EU, čak ni kao varljive fatamorgane, političari Zapadnog Balkana javno se ne odriču. Jedni se prave neuki, a drugi ne znaju kako da poreknu parolu „Put u EU nema alternativu“. Iz EU se nudi alternativa u vidu puta u Istambul, što hrani Erdoganove neootomanske ambicije i odvraća od nakane da Evropu napuni sa pet miliona novih migranata, na što je upozorio makedonski predsjednik Đorđe Ivanov. Trećim samitom Berlinski proces treba da ublaži udarac koji je EU nanio Bregzit, a zemljama Zapadnog Balkana ponudi – šta? Nadu ni u šta.  Izvor: Pravda