Naime, kako piše hrvatski Jutarnji list, Srbija je u trgovini s Hrvatskom u prvih sedam meseci ove godine ostvarila suficit, što znači da je Hrvatska u robnoj razmeni sa Srbijom bila u minusu. I to prvi put od završetka rata.
Prema tim podacima, Srbija je u Hrvatsku u prvih sedam meseci izvezla robe u vrednosti od 256,5 miliona evra, što je rast od 13,9 odsto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istovremeno, hrvatski izvoz je u Srbiju, tvrde u PKS-u, iznosio 244,7 miliona evra, što je samo 0,2 procenata više.
Proizlazi da je Srbija u prvih sedam meseci 2016. bila u plusu od 11,8 miliona evra u robnoj razmeni s Hrvatskom. Prekretnica se, tvrde u Beogradu, dogodila u aprilu.
Hrvatska statistika za sada ne daje takve podatke. Prema poslednjim dostupnim podacima DZS-a, onima za prvih šest meseci ove godine, Hrvatska je i dalje bila u plusu u robnoj razmeni sa Srbijom. No, taj je plus sve manji.
Naime, ukupna vrednost roba koje je Hrvatska u prvih šest meseci ove godine izvezla u Srbiju iznosila je 241,93 miliona evra, što je dva odsto manje nego lani. Uvoz iz Srbije u istom je razdoblju porastao čak 16,2 procenata, dostigavši vrednost od 227,03 miliona evra. To znači da je Hrvatska u prvom polugodištu 2016. u trgovini sa Srbijom bila u plusu nešto manjem od 15 miliona evra.
Zvanični podaci pokazuju da se hrvatski plus u trgovini s istočnim susedom, navodi taj list, već godinama topi. Trebalo bi, kako dodaju, upozoriti da se podaci o izvozu i uvozu roba (i usluga) među zemljama često ne podudaraju, pa nije isključeno ni da hrvatski podaci za prvih sedam meseci na kraju ponovo iskažu suficit u robnoj razmeni s tom državom.
Ali, činjenica je da su vremena u kojima su hrvatske kompanije na srpsko tržište izvozile daleko više nego što su s tog tržišta uvozile daleko iza nas. Primjerice, kako pokazuju podaci HGK, još 2014. u trgovini sa Srbijom smo ostvarivali suficit od 153,8 milijuna eura, dok smo prošlu godinu zaključili s viškom u robnoj razmjeni s tom zemljom od 129,2 milijuna eura.
- Činjenica je da se suficit koji Hrvatska ima u robnoj razmjeni sa Srbijom smanjuje. To je primarno posledica šetanja velikih sistema, poput Agrokora i Atlantik grupe, koji tamo sve više proizvode, dok se na našem tržištu sve više troše proizvodi koji se proizvedu u Srbiji - ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Veliku ulogu u tome ima, dodaje Lorvinčević, i jak hrvatski turistički sektor. Naime, rast hrvatskog turizma pogoduje uvozu prehrambenih proizvoda iz Srbije. Zbog svega toga Lovrinčević i u budućnosti očekuje nastavak trenda rasta uvoza iz Srbije.
Na rast uvoza iz Srbije u velikoj meri utiču i trgovinski sporazumi. Tako je, na primer, nakon rata okidač za rast robne razmene bilo sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije 2002. godine. Dodatni podsticaj rastu robne razmene između dve zemlje dao je ulazak Srbije u CEFTA, u kojoj se tada nalazila i Hrvatska, 2007. godine. Nakon pristupanja Hrvatske EU, i na trgovinu naše zemlje i Srbije počele su se primenjivati odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Beograd sklopio s Briselom, a koji srpskim robama na tržištu Unije daje nešto povoljniji tretman od onoga koje robe iz EU-a imaju na srpskom tržištu. Izvor: Jutarnji list
