Među njima se nalazi i Hrvatska. Briselski analitičari veruju da "bi u iduće četiri godine Hrvatska mogla da spusti javni dug za dva do tri procentna poena u odnosu na sadašnje vrednosti, ali nakon toga sledi novo razdoblje pojačanog zaduživanja, pa bi se do 2027. godine udeo javnog duga u hrvatskom BDP-u mogao vratiti prema nivoima od 88 odsto", navodi se u tekstu.
U nameri da znatnije smanji zaduženost zemlje i zavisnost od pozajmljenog kapitala, Hrvatsku će, kako se dodaje, pre svega ograničavati visoki izdaci za kamate, odnosno efekat "grudve snega" zbog kog dugovi rastu i u situaciji kad se nominalna potrošnja države ne povećava.
Drugi ograničavajući faktor su, piše list, niske stope rasta hrvatske privrede, koje su bitno niže od ukupnih izdataka za kamate.
"Pokažu li se desetogodišnje prognoze tačnima, Hrvatska još samo 2017. i 2018. godine može očekivati stope rasta veće od 2,0 odsto, a nakon toga realni BDP će godišnje rasti za svega 0,1 ili 0,2 do najviše 0,9 odsto".
Istraživač zagrebačkog Ekonomskog instituta, Željko Lovrinčević, objašnjava da Hrvatska od svih posmatranih zemalja ima najviše nepoznanica i neizvesnosti, zbog čega su i procene budućih kretanja nezahvalne.
"Rast hrvatske ekonomije tako zavisi od niza spoljnih faktora kao što su visina kamatnih stopa na svetskim tržištima, te kretanje cena energenata na koje ne možemo uticati", konstatuje se.
Komisija prognozira da bi hrvatski javni dug u nepovoljnim prilikama mogao skočiti i na 110 odsto, ali isto tako može i da padne ispod 80 procenata ako se "karte dobro slože". Jedna od varijabli koje je EK pratila, jeste i uticaj valutnog rizika i rast javnih izdataka za lečenje sve starijeg stanovništva, dodaje se u tekstu.
Najveći nivo javnog duga očekuje se 2027. godine u Italiji (128 odsto) i u Portugalu (124), dok će Hrvatska sa 87,8 procenata projektovanog duga biti rekorder među državama u tranziciji, zaključuje se u tekstu. Izvor: Tanjug
