Pravda

Piše: Dragan Lakićević Tim rušenjem definitivno je bilo odlučeno o ukupnoj srpskoj sudbini u našem stoljeću. To rušenje označilo je kraj revolucionarno-komunističkih udaraca po srpskom biću i narodu, početak klero-fašističkog i ekonomsko-političkog obračuna s balkanskim Srbima – kazna za oslobađanje od Turaka i za suprotstavljanje njemačkim okupatorima i ustaškim misionarima u nizu ratova u dva vijeka. Mentalno, moralno, nacionalno rastočeni a materijalno korumpirani, Srbi su svoju sudbinu kao i rušenje Pjesnikovog groba – shvatili jednostrano: neko s pjesničkog, neko sa crkvenog, neko sa političkog ili ideološkog stanovišta. Malo je ko zapazio opšti znak tog strašnog, zločinačkog čina, koji vadi živo srce iz prsi cijelog naroda, mijenja pogled na svijet, ukida tradiciju, od NJegoševog naroda čini nacionalne manjine, od vitezova – konobare. Ipak, mnogi su srušenu kapelu – iz grba Crne Gore i iz lovćenskog oblaka – podigli u sebi. Umjetnici – najbolje. Motiv rušenja Pjesnikovog groba uvijek će uzbuđivati pjesnike i to ne samo one koji pišu srpskim jezikom. Ne preostaje nam ništa drugo nego da tu kapelu obnavljamo – u nama. NJeno vaspostavljanje u nama, preostalim Srbima: osjećanjima, mislima, djelima, u duhu – jeste i njeno obnavljanje na najvećoj crnogorskoj planini. Ako obnovljenu kapelu lovćensku, kao pribježište slobodnog srpskog duha, kao ognjište „Gorskog vijenca“ i kao pjesnikovo i monahovo poslednje i vječito utočište – ugradimo u biće svoje djece i budućih pokoljenja, ona će se vratiti i na Lovćen. U tom smislu, ona „lijepa slika“ Jezerskog vrha znači isto kao i narodna poezija, junačka tradicija, crnogorska istorija i srpska crkva. Ko bude držao do tih tekovina, koje su nedjeljive i naše, on će neosjetno, bez vandalskih i prljavih radnji – podići hram tamo gdje je on i bio, gdje ga niko ne može srušiti – u sebi, u nama. Znaće i da oprosti i da upamti sramno doba srpskog izdajstva, odricanja sebe, kupoprodaje svetinjama i zavjetima predaka, gnusnih zločina. U tom dobu i mi smo živjeli i kazivali – svako svoju riječ. A šta je demokratija učinila našem narodu otkako se kod nas pojavila, pogledajte OVDE. Izvor: Sedmica