Najnovije

TOTALNA PROPAST: Hrvati vraćaju ljude iz penzije, nema ko da radi!

Zašto mlađim penzionerima ne omogućiti da rade bez gubitka prava na penziju, ako imaju želje za poslom, poručila je nedavno Hrvatska privredna komora.

Hrvatska u slobodnom padu (Foto: Jutjub)

Povod takvoj ideji koja se ne čuje prvi put, a nije nešto što je domaća izmišljotina, jesu problemi nekih domaćih preduzetnika u nalaženju radne snage.
Ideja nije originalna, Nemačka je mini reformama smanjivala povlašćene penzije i mlađe penzionere vraćala u svet rada na privremene i povremene poslove vredne do 600 evra. Dok je nemačka ekonomija godinama gladna radne snage, u Hravtskoj je učincima krize izbrisano više od pola miliona radnih mesta, a broj penzionera je sa 656.000 skočio na 1,2 miliona. 
Broj onih koji uplaćuju penzijske doprinose pao je na trenutnih 1,5 miliona s oko dva miliona ljudi u 1990. Još 1990. godine jedan pensioner bio je "pokriven" s tri osiguranika, danas sa svega 1,24 osiguranika. Jasno je da je za to zaslužno prevremeno penzionisanje, čime se kupovao socijalni mir, kao i kriza u kojoj su na listi za otkaze uvek prvi oni koji imaju uslov za penziju. 
Pre više od tri godine o povratku mlađih penzionera na tržište rada govorio je Damir Novotni, koji je njihov povratak u svet rada smatrao važnim za izbegavanje spuštanja nivoa penzija, budući da je penzijski sistem onda i danas godišnje koštao više od 36 milijardi kuna, od čega se oko 16 milijardi povlači iz budžeta i to generiše deficit. Kada smo tog ekonomistu pitali gde će raditi ti ljudi kad u Hrvatskoj nema posla ni za mlade rekao nam je da će se radna mesta stvoriti odlivom mlade radne snage u zemlje EU i da je to Evropa to već videla. Događalo se to na Islandu, u Irskoj i drugim zemljama iz kojih su mladi odlazili raditi u druge zemlje. 
I činjenica je da nakon što se prema nekim računicama samo lani zemlju napustilo oko 80.000 ljudi, vidimo da je ekonomista dobro prognozirao. 
Predrag Bejaković s Instituta za javne finansije smatra da je povratak penzionera u svet rada odlična ideja, ali ne zna koliko je – sprovodiva. 
“Ako bi se našao motivacioni činilac da se vrate u rad bilo bi dobro. I sad postoji mogućnost za to, ali ako se razbole trošak bolovanja ide na teret poslodavcu, a to je demotivišuće poslodavcima. Bilo bi korisno da se starije osobe vrate u svet rada, oni ne moraju raditi puno radno vreme, ne moraju raditi svaki dan. Ko imalo putuje po svetu zna da stjuardese u američkim avionskim kompanijama imaju po 70 godina, da prodavačice u dućanima u Zapadnoj Evropi imaju više od 70 godina. Rad je u svakom slučaju jako dobar način socijalizacije. Ako radite u starosti velike su šanse da ćete biti zdraviji i nećete imati probleme izolovanosti, depresije i slično. Ideja mi se čini dobra, ali znajući kako smo nespretni u provođenju najboljih ideja, treba biti jako oprezan”, ističe dr Bejaković. 
U Hrvatskoj čak 26 odsto svih penzionera ili njih 327.910 ima od 40 do 60 godina života, a od tog broja ih je 147.747 mlađe od 60 godina. Ili, 12 odsto svih penzionera nema ni 60 godina života. Prosečna starosna penzija onih s 40 i više godina staža je 3.450 kuna, svaki peti ima više od četiri decenije staža. Prevremena starosna penzija teži u proseku 2.356 kuna. Jasno je da bi nekim penzionerima vraćanje u svet rada bilo dobrodošlo. Dakako, ako ne bi izgubili pravo na penziju. 
Ništa protiv toga da se neki od 327.910 današnjih penzionera koji imaju od 40 do 60 godina, vrate u ekonomiju, nema ni LJubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. No, mišljenja je da tu treba postaviti određene kriterijume. 
“Zapošljavanje mladih penzionera je opravdano ako nema nezaposlenih obrazovanih ljudi u radnoj dobi u struci u kojoj se zapošljavaju penzioneri. Tako je otklonjena mogućnost da zapošljavanjem penzionera ostavljamo mlade nezaposlenima. Uz to, zapošljavanje penzionera mora doneti povećavanje bruto domaće proizvodnje i izvoza. To bi bili uslovi”, kaže on. 
“Problem je i u tome što penzioneri koji primaju 3.000 kuna penzije neće za dodatnih hiljadu kuna ići na posao jer im je toliki trošak odlaska na posao, a u penziji u svom domu i selu, direktno ili indirektno privrede više. Nije dovoljno ponuditi veću platu od penzije za izlazak iz penzije, to će retki prihvatiti. Tu treba postaviti aranžmane, jedan je zadržati ih u penziji, druga je mogućnost da poslodavac isplaćuje bruto platu kao neto, da ne isplaćuje doprinose jer penzioneri imaju sva osiguranja”, smatra Jurčić. Pogledajte OVDE šta je Lazanski rekao o Severnoj Koreji. Izvor: Slobodna Dalmacija

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

Bonus video

Ustaštvo ne spava:
PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA