Najnovije

U SRPSKOM PARLAMENTU ĆE SE GOVORITI NA ALBANSKOM: Mađari se drže srpskog jezika

Osim srpskog u Narodnoj skupštini u raspravi bi mogli da se opet čuju i drugi jezici. Poslanici koji pripadaju nacionalnoj manjini koji u populaciji dostižu najmanje dva odsto imaju pravo da se obraćaju na svom jeziku. Novi predlozi zakona koji su na Vladi uređuju prava manjina, upotrebu simbola i znamenja, kao i jezika u označavanju mesta u kojima žive.

Narodna skupština (Foto: Sinhua)

Kada se tadašnji predsednik Skupštine Albanije poslanicima crnogorskog parlamenta obratio na albanskom, simbolično je počela praksa obraćanja manjina na svom jeziku u toj instituciji. To pravo koristi se i u drugim zemljama regiona, poput Makedonije. U srpskom parlamentu čuje se samo srpski, iako zakon dozvoljava manjinama obraćanje na maternjem. "Mi smo imali takvu praksu u Skupštini Srbije kad su bila tri poslanika iz romskih partija i često su se obraćali na romskom jeziku. Imali smo prevodioca za romski jezik i mislim da je to normalna stvar i da treba da se poštuje", kaže zamenik direktora Kancelarije za ljudska i manjinska prava Dragoljub Acković. Oni koji čine najmanje dva posto ukupnog stanovništva u Srbiji to će i moći – a to su Romi, Bošnjaci i Mađari. Balint Pastor iz Saveza vojvođanskih Mađara kaže da će pripadnici mađarske manjine iz te partije u parlamentu i dalje govoriti srpski jezik. "Mi iz SVM-a nećemo koristiti tu mogućnost kao što nismo ni do sada jer mislimo da prevod nikad ne može da bude takav kakav je original i, pošto želimo da ubedimo kolege u ispravnost naših stavova i dalje ćemo govoriti srpski jezik", ističe Pastor. Govornici u Evropskom parlamentu mogu da se obraćaju na bilo kojem od 24 zvanična jezika EU. U pokrajinskom parlamentu poslanici mogu da govore na čak šest jezika, ipak, u debati to pravo ne koristi svako. "Obezbeđivanje tehničkih uslova je na sekretarijatu Narodne Skupštine, i mislim da s obzirom na to da je Srbija demokratska i razvijena zemlja, kapaciteti za to postoje", istakao je državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak.

Preciznije uređeno ispisivanje toponima

Pravo da nazivi ulica i mesta u kojima većinski žive budu ispisani na njihovom jeziku, pripadnici manjina imali su i do sada. Sada se preciznije uređuje upotreba jezika i pisama u ispisivanju toponima. "Sada smo dozvolili čak i kada jezik nacionalne manjine nije u upotrebi na celoj teritoriji, ukoliko postoji potreba i saglasi se lokalna samouprava, da se jezik koristi u delu teritorije same jedinice lokalne samouprave", objasnio je Bošnjak. Ponekad zloupotrebljavano pravo, isticanje simbola nacionalnih manjina konačno dobija preciznu zakonsku regulativu. "Simboli nacionalnih manjina moći će da se ističu za vreme praznika nacionalne manjine koji su zvanično proglašeni, u sredinama gde pripadnici manjine žive, paralelno i zajedno sa državnim znamenjem RS", ističe Bošnjak. U slučaju da se koriste znamenje i simboli druge države kao manjinski, a kao praznik proglašava onaj koji nije potvrdio njihov savet i nije objavljen uSlužbenom glasniku, kazne su od 500.000 do dva miliona dinara. Da li će biti vanrednog Sabora SPC zbog Kosmeta, pogledajte OVDE. Izvor: RTS

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

Bonus video

A kakvo je stanje sa manjinskim jezicima u školama?
PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA