Takođe će i procedura izbora patrijarha biti pojednostavljena, a crkveni poglavar biraće se tajnim glasanjem, uz obaveznu dvotrećinsku većinu.
Dosadašnja praksa "apostolskog žreba", nasumičnog izbora jedne od tri koverte sa imenima kandidata, napuštena je. To znači da će se patrijarh ubuduće birati na tzv. Izbornom saboru, jednoglasno ili uz obaveznu dvotrećinsku većinu glasova članova ovog tela.
Ukoliko nijedan kandidat ne obezbedi ovakvu podršku, glasanje će se ponavljati najviše sedam puta dok jedan od kandidata ne dobije onoliko glasova koliko je propisano ustavom.
Ako se to ne dogodi ni nakon sedmog glasanja, krug će se suziti na dva kandidata sa najvećim brojem glasova. U tom slučaju patrijarh će biti onaj koji bude imao više od polovine glasova.
Važna novina je i to da će se izabrani kandidat za crkvenog poglavara zvati arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpskih i pomorskih zemalja.
Nacrt novog ustava sugeriše da se novi poglavar bira u Pećkoj patrijaršiji, a kao mogućosti predviđena su crkvena sedišta u Beogradu ili u Sremskim Karlovcima.
Uobličeni tekst novog ustava postaće prvi celoviti Srpske crkve još od 1931. godine.
- Postojeći ustav u mnogim svojim delovima je zastareo i gotovo neprimenljiv. Poslednja njegova veća revizija urađena je 1947. godine u vreme patrijarha Gavrila. Od tad do danas usvojen je niz saborskih odluka sa ustavnom snagom, koje nikada nisu u potpunosti uvrštene u jedinstveni crkveni ustav.
- Zato je sa vremenom postao nesistematičan, teško čitljiv i primenljiv - rekao je sagovornik iz Patrijaršije.
Usvajanje novog ustava najverovatnije će se naći na dnevnom redu predstojećeg zasedanja koje će biti održano sredinom maja. Interviju Aleksandra Dugina možete pročitati OVDE.
Izvor: Večernje novosti