Državni vrh razmatra da već od 2020. ili 2021. godine ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka u Srbiji. Mladići - vojni obveznici, u kasarnama će provoditi tri ili šest meseci, a prilikom zapošljavanja u javnoj službi imaće prednost.
Konačna odluka o budućem ustrojstvu vojske, ipak, još nije doneta, a kako je šef države najavio, zavisiće od analiza i procena Ministarstva odbrane i raspoloživih finansijskih sredstava.
Inicijative za ponovno vraćanje obaveze služenja vojske u stručnoj javnosti pravdaju se sve ozbiljnijim bezbednosnim izazovima, politikom vojne neutralnosti, ali i slabljenjem resursa za odbranu. U prilog ovome navodi se jednostavna činjenica da se od 2011. godine do danas, zbog neupućivanja regruta i starenja "drugopozivaca" brojno stanje rezervnog sastava istopilo čak za 500.000!
Najave vrha države pozdravlja nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske SCG general Dragan Paskaš i ističe da je došlo vreme za promenu odluke o suspenziji obaveze služenja vojnog roka.
- Samo puna vojna obaveza, osvežena modernim duhom može biti garant bezbednosti države. Lično, smatram najboljim model šestomesečnog vojnog roka, uz slobodne vikende i savremeniji pristup obuci. Život u kasarni obavezno bi trebalo da prate kursevi informatike, vožnje, stranih jezika i ostalih disciplina. Boravak u takvoj vojsci ne bi bio gubljenje vremena, što se često čuje među mladima.
I vojni analitičar Aleksandar Radić ocenjuje da bi vraćanje vojnog roka bilo korisno za društvo.
- To je jedini mehanizam za stvaranje obaveze prema državi kod mlađih generacija. Kod nas je uvek bio problem odnos države i pojedinca. Jednostavno rečeno, mi smo narod koji ne poštuje svoju državu - ocenjuje Radić i napominje da je tromesečna obuka prekratka, ali je šest meseci dovoljno za osposobljavanje.
General Milomir Miladinović iz Kluba generala i admirala ističe kao najbolji kombinovani sistem, koji pored profesionalaca uključuje i vojnike na služenju vojnog roka.
- Ovaj model obezbeđuje popuni, ali i dovoljan broj rezervista. Jer posle obustave obaveznog služenja i uvođenja dobrovoljnog koncepta 2011. godine za kasarne se prijavilo manje od 10.000 mladića i devojaka. Stanje rezervnog sastava, zbog toga, umanjeno je za oko 180.000 vojnih obveznika. Istovremeno, zbog prekoračenja starosne granice, broj obveznika iz rezervnog sastava smanjen je za dodatnih oko 300.000 osoba - jasan je Miladinović.
Amerikanci nam otimaju Gazivode na Kosovu i Metohiji. Više o tome pročitajte OVDE.
Izvor: Večernje novosti