Cilj – izazvati “stampedo na banke”
Mogu li oni sami naškoditi bankarskom sistemu? Ne direktnim dizanjem novca, ali mogu da urade nešto drugo, da prouzrokuju „bankarsku paniku“, što i jeste cilj. Kad se pročuje da bi neka banka mogla da propadne ili ima problema, ljudi navale na šaltere kako bi podigli ušteđevinu pre nego što banka propadne, a kad puno ljudi istovremeno podigne novac s računa, banka propadne – jer niko ne drži puno više pasivne od obvezne rezerve (odnosno, novac štediša je u kreditima).
Nastavak demonstracija u Parizu: Ponovo suzavac,barikade, paljevine
Ankete sugerišu da pokret ima podršku – u najmanju ruku – 70% francuske javnosti. To je značajno u kontekstu vesti o najnovijoj inicijativi za koordinaciju napada na francuske banke. Antoni Pompliano – osnivač preduzeća Morgan Creek Capital Management, koja se bavi upravljanjem imovinom u sektoru kriptovaluta – komentarisao je u decembru prošle godine demonstracije upravo s tog aspekta: „ LJudima je dosta vlada koje koriste štamparije novca kako bi povećale troškove života, dok sve više ljudi pada u siromaštvo.”
'’Dobićemo nazad svoj hleb… Pravite hleb od našeg brašna, i siti smo toga'’, rekao je Nikol u video poruci.
Konačni cilj – direktna demokratija
Ali zanimljivo je i to da pritisak na banke nije sam sebi cilj. Simpatizeri i članovi pokreta se nadaju da će akcija protiv banaka naterati francusku vladu da popusti pred njihovim zahtevom da da građanima pravo da predlažu zakone i glasaju za njih na referendumu!
Čelnici Italije otvoreno podržali '’žute prsluke'’; francuska vlada poziva da se ne mešaju u njene unutrašnje probleme
Prema novoj anketi od ove nedelje, čak 80 posto Francuza podržava taj predlog. „Referendum iniciran od strane građana“ (francuska skraćeniva je RIC) bi omogućio Francuzima da sami predlože zakone, a onda bi se o tim predlozima zakona glasalo na nacionalnom referendumu. Tako bi se efektivno zaobišao parlament.
Prema Žutim prslucima, RIC ne bi bio ograničen samo na nove zakonske predloge već bi imao i neke druge funkcije, poput povlačenja odnosno ukidanja postojećih zakona, ali i dodavanja amandmana na Ustav Francuske.
Smenjivanje izabranih političara putem referenduma
Pokret takođe podržava ideju da RIC takođ može “da smeni bilo kojeg političara, predsednika, ministra, ili bilo kojeg drugog izabranog činovnika“ : Ukoliko neko koga je narod izabrao izgubi podršku naroda, kažu, on mora otići. Smesta. Naravno, Emanuel Makron, koji ima istorijski najnižu podršku i popularan je otprilike koliko i Luj XIV. pred revoluciju, sasvim sigurno neće tek tako pristati na takva referendumska pravila. On je, iako je inicijalno prihvatio zahteve „Žutih prsluka“ o smanjenju cena goriva, i dalje njihova prva meta, a i oni njegova: U novogodišnjoj poruci ih je nazvao „mrziteljskom ruljom“.
Simpatizeri stranke „Nacionalno okupljanje“ koju vodi bivša predsednička kandidatkinja Marin Le Pen, ali i krajnja levica koju vodi Žan-Luk Melenšon, jedni i drugi velikom većinom podržavaju ideju direktne demokratije, dok su, razumljivo, članovi Makronove stranke „Republique en Marche!“ osetno manje entuzijaste.
Makronova “Velika debata”
U međuvremenu, premijer Eduard Filip je u sredu izložio detalje „velike debate“ koju Vlada iduće nedelje pokušava da pokrene u svim regijama Francuske. Ona će se koncentrisati na četiri glavna područja: Klimatske promene, demokratske probleme, poreze i javne službe. Svako će smeti da da predlog lokalnog događaja ili internet platforme koja će poslužiti kao debatni prostor, rekao je.
Predsednik Nakron predložio je javnu debatu kao jedan od načina na koji bi vlada mogla da čuje zahteve demonstranata i odgovori na njihove glavne pritužbe. Makron je takođe najavio da će vlada potrošiti 10 milijardi evra kako bi podigla kupovnu moć francuskih domaćinstava.
Podsetimo, grupa „Žuti prsluci“ se pojavila prošle godine u Francuskoj i to kao politički pokret za ekonomsku pravdu. Ona je jedinstvena jer okuplja demonstrante koji pripadaju različitim političkim ideologijama, i levici i desnici – ujedinjujući ih tako u zajedničkoj borbi protiv ekonomskih nepravdi. NJihov cilj je rušenje francuskog predsednika Emanuela Makrona i ponovno uspostaviljanje francuskog suvereniteta koji je, smatraju, pod uticajem birokrata i globalističkih elitista iz EU struktura.
Žuti prsluci su uzdrmali institucije EU kao niko do sada, osim možda Bregzita, i ozbiljno ugrožavaju globalističke elite čiji je Makron tipičan predstavnik: Po prvi put posle mnogo vremena svedoci smo ustanka običnih, malih ljudi protiv onog što se obično zove “novi svetski poredak”.
Koliko je ograničena autokefalnost '’nove crkve'’ u Ukrajini, pogledajte OVDE.
Izvor: Narod. hr