Najnovije

KONTRA ZA MAKRONA: Francuski predsednik stavio "veto" na proširenje EU, ali ove 4 zemlje uzvraćaju udarac!

Da je većina evropskih zemalja i tamošnjih zvaničnika razočarana skorašnjom odlukom da Severna Makedonija i Albanija ne dobiju datum za otvaranje pregovora sa EU nije nepoznanica, kao što nije nepoznato da su svi prsti upereni u Francusku kao glavnog krivca za to.

Emanuel Makron (Foto: Jutjub)

Pod izgovorom da bi Unija prvo trebalo da se reformiše, a onda se pozabavi daljim proširenjem, Francuska je pokušala da pojasni evropskim partnerima šta konkretno želi, kakvi su njeni predlozi, kako bi stvari ubuduće mogle da se odvijaju, i kako će izgledati konkretni koraci.

Sve to trebalo bi da bude poznato na proleće sledeće godine, kada je i neki okviran datum kada bi debata unutar same EU trebalo da počne.

Međutim, pojedine države ne žele da se toliko čeka, i ne dozvoljavaju, bar tako sada izgleda, da proširenje ode u drugi plan.

Četiri zemlje

Zato su četiri članice EU: Italija, Pojska, Austrija i Češka zatražile da se ova debata nastavi već tokom ovog meseca, tačnije na sledećem Savetu ministara koji bi trebalo da se održi 19. novembra.

NJihova ideja je da se pokaže da Unija nije okrenula leđa Zapadnom Balkanu, ali i da to bude način da se koliko-toliko spere gorak ukus koji je ostavila odluka od prošlog meseca, koja je s pravom razbesnela Albaniju, ali pre svega Severnu Makedoniju koja je učinila sve što se od nje tražilo kako bi otpočela proces pregovora.

Pored ove četiri zemlje, koje su čvrste u ovom stavu, i ostale su manje-više saglasne da razgovore treba nastaviti, a ovaj predstojeći sastanak će, iako tema neće biti otvaranje pregovora, mogao da se shvati kao neka vrsta pritiska na Francusku da mora da se razgovara, ako ne i ispravi ova, kako su je pojedini nazvali, “istorijska greška”.

Pritisci na Makrona

Sastanak bi mogao biti i onaj koji će odrediti dalje smernice, kako bi se stvari već za nekoliko meseci iskristalisale. Nije isključena ni mogućnost da se o istim pitanjima razgovara i na nivou lidera na Samitu EU sredinom decembra u Briselu.

Kako pojašnjava Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, pritisci na francuskog predsednika Emanuela Makrona da popusti kada je u pitanju otvaranje pregovora postoje, ali ističe i da je njegov utisak da za njega, odnosno za Francusku, reforma EU nije tek usputna misao i da će uraditi ono što je naumila.

- To će sasvim sigurno ostati tema i u narednom periodu, jer najveći broj država EU nije bio saglasan sa odlukom da Severna Makedonija i Albanija ne dobiju datum za početak pregovora - priča on.

Kako kaže, kada je reč o ove četiri zemlje, one imaju manje ili veće interese u ovdašnjem regionu. Kada je reč o Italiji, to je pre svega ekonomski interes, naročito kada se radi o Srbiji.

- Sa druge strane, Poljska sebe trenutno ne predstavlja baš u najboljem svetlu, pa bi ovo angažovanje za nju mogla da bude pozitivna praksa - navodi Subotić.

Austrija ima tradicionalno dobre odnose sa Zapadnim Balkanom, dok Česi nemaju šta da izgube, a mogu da dobiju.

- Pre svega u smislu povezivanja i širenja tržišta koje na ovim prostorima nije naročito rasprostranjeno. Češku bih uvek posmatrao u kontekstu Višegradske grupe koja se pokazala vrlo dobro kada zajedno nastupa - priča Subotić.

Ipak, kako kaže, Francuska će verovatno ostati pri svome, ali će kompromisi morati da se prave i sa njene , ali i sa strane država članica EU. Ipak, izdvaja i jednu dobru stvar.

- Iz cele priče ono što bi moglo da bude pozitivno, jeste što države Zpadnog Balkana imaju interes da se zbližavaju i udružuju, pa će im ovakva odluka možda doneti upravo to - zaključuje on.

Francuski predlozi

Iako je sve, bar za sada, u domenu nezvaničnih informacija, jedan od predloga kada je reč o proširenju koji bi Francuska mogla da kandiduje jeste da zemlje kandidati u pojedinim oblastima, u kojima su ispunile kriterijume, počnu brže da koriste njene dobrobiti.

To bi i samim kandidatima donelo korist, i pre formalnog ulaska u EU.

S druge strane, ovo bi mogla da bude i obrnuta priča, odnosno da ako nema napretka ili se stagnira, nema ni dobrobiti.

Govori se i o predlogu po kome bi zemlje kandidati, ukoliko ispune sve uslove u određenim oblastima, mogle da sede za istim, evropskim stolom, učestvuju u dogovorima, ali bz odlučivanja.

Takođe, spekulisalo se i o tome, čak i pre francuskog "veta", da bi proces odlučivanja u EU mogao da bude promenjen u perspektivi, odnosno da se pojedine odluke donose konsenzusom, a ne kao do sada tako da sve zemlje članice moraju da se saglase.

Sve ovo trebalo bi da bude priprema pred samit EU koji je planiran za mart 2020. godine, gde će nesumnjivo proširenje biti jedna od tema, tim pre što je EU usvojila odluku daće se ovom pitanju vratiti pre maja naredne godine, odnosno pre samita u Zagrebu.

Šta je dilema?

Iako za sada nije poznato kako će se stvari odvijati, već sada su se nametnule neke od dilema. Jedna od njih je ta da li će Francuska uspeti u narednih nekoliko meseci da sačini predlog reformi, i da li će se sa tim sve zemlje članice saglasiti.

Takođe, pitanje i da li bi ova zemlja mogla da promeni svoje stanovište, ali i da li će kandidatima biti nametnuta neka nova pravila, koja će iznova morati da uvode, i to iz početka.

Analizirali su Trampove tvitove i došli do bizarnih saznanja!  Pročitajte OVDE  sve o tome.

Izvor: Blic

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA