Najnovije

DEVET "IZABRANIH"! Ko će zameniti Junkera na čelu Evrope: Komšijski kandidati sve ozbiljniji izbor

Evropska narodna partija (EPP), politička snaga desnog centra Evrope,zvanično i dalje stoji iza Manfreda Vebera, kandidata za predsednika Evropske komisije - uprkos protivljenju francuskog predsednika Emanuela Makrona i drugih lidera EU. Međutim, Nemac Veber nije uspeo da dobije neophodnu podršku na samitu u Briselu prošle nedelje.

Junker (Foto: Jutjub)

Veber i dalje ima neke šanse da preokrene stvari - pozvao je kolege iz Evropskog parlamenta da se okupe oko njegove kandidature. On je tvrdio da bi bilo šta drugo ugrozilo takozvani sistem "spicenkandidata" - pod kojim bi predsedavanje Komisijom trebalo da ide jednom od "vodećih kandidata" sa izbora za Evropski parlament. Međutim, zvaničnicima EPP-a je potreban plan B ako ne budu mogli da spasu Veberovu kandidaturu i žele da zadržepredsedavanje nad Komisijom, koju trenutno drži Žan-Klod Junker.

Evo devet mogućih novih kandidata EPP-a za moćnu funkciju, uz pregled onoga što im ide u korist i onoga što bi moglo da naškodi eventualnoj kandidaturi, kako je naveo "Politiko".

1. Mišel Barnije, glavni pregovarač za Bregzit

Za: Kao veteran francuski državnik koji je dva puta bio evropski komesar, Barnije ima iskustvo i znanje koje zahteva pozicija. Kao pregovarač sa Velikom Britanijom oko izlaska iz Unije, on je čovek koji je ostalih 27 članica držao ujedinjenim. On je član EPP, ali ima i snažne veze sa liderima EU i poslanicima Evropskog parlamenta širom političkog spektra.

Protiv: Barnije će 2021. godine napuniti 70 godina. prema tom kriterijumu on i ne predstavlja smenu generacija, na koju pozivaju neki EU lideri, među kojima Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel. A ako Pariz "šutne" nemačkog kandidata Vebera, Berlin će teško dozvolti da Francuz preuzme tu poziciju.

2. Aleksandar Stub, potpredsednik Evropske investicione banke

Za: Stub je u trci za "spicenkandidata" bio odmah iza Vebera, što bi moglo da ukazuje na to da je bivši finski premijer dobar izbor umesto Vebera. Za razliku od Vebera, Stub ima iskustvo izvršioca, jer je radio ne samo kao šef vlade, već i na brojnim ministarskim pozicijama. On u EPP spada u umerenije članove, a to bi moglo da mu donese podršku od ostalih partija u Parlamentu.

Protiv: Finska nova vlada je već najavila da će nominovati Jutu Urpilaninena, socijal demokratu, za komesara. Premijer Anti Rine, takođe socijal demokrata, moraće da odustane od podrške Urpilainenu i podrži Stuba ako ovaj želi da bude predsednik EK. Poljska, Mađarska i možda još neke vlade iz istočne Evrope verovatno će glasati protiv Stuba, jer je snažno govorio u prilog tome da EU podržava vladavinu prava u zemljama članicama - stajalište koje Varšava i Budimpešta smatraju neprimerenim uplitanjem u njihove unutrašnje poslove. Povrh svega, pošto je izgubio primarnu trku u EPP, Stub je rekao da podržava Vebera i da ostaje pri tom stavu, čak i kada su spekulacije porasle da Veberova kandidatura možda neće uspeti.

3. Kristalina Georgijeva, šef Svetske banke

Za: Bugarka je veoma poštovana u Briselu, bila je komesarka od 2010. do 2016. godine. Ona bi imala podršku zemalja Višegradske grupe. NJeno imenovanje bi zadovoljilo one koji žele rodno izbalansiraniju i geografski raznoliku Komisiju.

Protiv: Georgijeva nikada nije bila izabrana i nije imala nijednu političku funkciju na nacionalnom nivou. Pored toga, neki zvaničnici EU nisu impresionirani time što je 2016. napustila Komisiju da preuzme posao kao CEO Svetske banke zbog njene rastuće frustracije zbog načina na koji EK funkcioniše - posebno njenog sadašnjeg generalnog sekretara, Martina Selmajera, koji je tada bio Junkerov šef kabineta.

4. Kristin Lagard, direktor MMF

Za: Kao bivši advokat i trostruki ministar u svojoj rodnoj Francuskoj, Lagard ima izvršno iskustvo i ekonomsko znanje koje bi se dobro uklopilo u predsedavanje Komisijom. Kada bi postala prva žena na čelu EK, time bi se EU suprotstavila kritikama i uzdrmala gornje ešalone u kojima dominiraju muškarci. Makron je, između ostalog, naglasio da želi rodnu ravnotežu na najvišim poslovima EU. I zvaničnici EU kažu da je Lagard dugo bila jedna od preferiranih Merkelovih izbora.

Protiv: Lagard nije čest gost u Briselu i nema bliske odnose sa članovima Evropskog parlamenta. Ona nikada nije učestvovala na izborima za političku funkciju. Ona je takođe usred drugog mandata šefa MMF-a, koja će trajati do 2021. Ranije ovog meseca, rekla je francuskim novinarima da je "veoma počastvovana" što je spomenuta kao potencijalni naslednik Junkera ili predsednika Evropskog saveta Donalda Tuska, ali je rekla da ima svoju misiju, da završi mandat.

5. Leo Varadkar, premijer Irske

Za: Kao lider Irske u vreme Bregzita, Varadkar je blisko sarađivao sa Ek i liderima EU. I on spada u umerenije članove EPP i ima dobre odnose sa liberalima i poslanicima koji naginju ulevo. Osim toga on je mlad ima 40 godina, a mogao bi da bdue prvi otvoreno gej lider velike institucije EU i prva osoba čiji su roditelji indijski imigranti na nekoj od najviših evropskih pozicija.

Protiv:Varadkar je lider svoje države svega dve godine. Teško je da bi on pristao da se u ovom trenutku preseli u Brisel. Jedan irski političar je rekao da je previše rano za njega da se bori za evropsku poziciju i da ne želi da izgled ako da beži od predstojećih izbora u Irskoj koji treba da se održe 2021. godine.

6. Peter Altmajer, nemački ministar ekonomije

Za: Altmajer ima iskustvo na izvršnim pozicijama, kao višestruki ministar i radio je i za EK. Nedavno je sarađivao sa francuskim kolegom Brunom le Merom na zajedničkoj indsutrijskoj strategiji Francuske i Nemačke, što bi moglo da mu pomogne da pridobije Makrona. Takođe je i blizak saveznik Merkelove i naginje ulevo, što mu ide u prilog ako želi podršku i drugih partija.

Protiv: Altmajer ima 61 godinu, pa ni on ne bi predstvaljao smenu generacija. Kao neko ko se ranije nije našao u trci za Ek, a nije učestvovao ni na izborima za EP, mogao bi da se suoči sa otporom evroposlanika koji ga ne poznaju.

7. Andrej Plenković, hrvatski premijer

Za: Bivši diplomata i evroposlanik Plenković je viđen kao umereniji član partije HDZ i jedna od ključnih figura koja je pomogla Hrvatskoj da uđe u EU 2013. godine. Blizak je Selmajeru. Koliko je omiljen u EPP pokazala je i poseta Merkel Zagrebu u maju. To je bio jedini miting u vezi sa izborima za Evropski parlament na kojem je Merkel učestvovala izvan Nemačke.

Protiv: Zvanično, on nije zainteresovan, ali su mnogi uzeli sa rezervom njegovu izjavu da je njegov jedini posao da bude premijer Hrvatske. Dalje, njegova zemlja nije član ni evrozone ni Šengen zone. Kada bi on dobio jedan od najviših poslova u Briselu, to bi Komsiiju gurnulo duboko u nepoznati svet balkanske politike. Na Merkelinom mitingu u Zagrebu osetio se ukus opasnosti, kada je bez njenog znanja puštena nacionalistička pesma.

8. Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsednica

Za: Ona je prva žena predsednik Hrvatske i najmlađa osoba ikad izabrana na tu poziciju. NJeno imenovanje kao šefa Komisije bi obezbedilo željeni rodni i geografski balans na najvišim pozicijama u EU. Kao bivši diplomata i ministarka spoljnih poslova i evrointegracija, ona je takođe imala važnu ulogu u hrvatskom pristupu EU, a služila je i kao asistent generalnog sekretara NATO.

Protiv: Grabar-Kitarović se suočava sa istim preprekama kao i Plenkovič, u smislu toga što njena zemlja nije ni u evrozoni ni u Šengenu. jena uloga šefa države je manja nego Plenkovićeva. Osim toga ona je više desničarski orjentisana, što bi moglo da joj oteža da formira koaliciju u Evropskom parlamentu da je podrži.

9. Donald Tusk, predsednik Evropskog saveta

Za: Neke EU diplomate su spominjale mogućnost da se Tusk prebaci sa čelne pozicije Evropskog saveta na vrh EK. Kao bvši premijer Poljske i trenutni predsednik Evropskog saveta, on ima sasvim dovoljno iskustva na izvršnim pozicijama - što je Veberova Ahilova peta. Iako je deo centralno-desne EPP, on bi mogao da dobije i podršku socijalista i liberala. nekoliko liberalnih premijera ga je podržalo pre dve godine da dobije novi mandat iako ga nisu podržali desničari u poljskoj vladi.

Protiv: On je rekao da se njegovo ime ne nalazi na spisku potencijalnik kandidata za EK.Diplomate kažu da bi se opcija Tuska aktivirala samo u najgorem slučaju - ukoliko niko od ostalih kandidata ne bi imao dovoljnu podršku. Tuskovi kritičari ga optužuju da se previše upliće u poljsku unutrašnju politiku, s ciljem da tamo nastavi svoju političku karijeru, i kažu da bi se ista stvar mogla dogoditi i ako on bude vodio Komisiju.

Zašto je Erdogan izgubio i koji je njegov sledeći korak pročitajte OVDE.

Izvor: Blic

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA