Najnovije

HOĆE LI IZBITI RAT? Svet ponovo na ivici krvavog sukoba, evo koje adute imaju glavni igrači (FOTO/VIDEO)

U subotu u tri sata, stanovnike saudijskog naftnog grada Abkaik probudilo je nešto drugo osim poziva na molitvu. Serija eksplozija na ogromnom postrojenju za preradu nafte poslala je plamen visoko u vazduh. Ovaj događaj uzdrmao je svetske cene nafte i dramatično podigao uloge u trenutnim tenzijama između SAD-a i Irana. Pitanje svih pitanje je - da li će biti rata?

Tramp (Foto: Jutjub)

Saudijci i SAD uvereni su da su napadi delo Irana, odbijajući da veruju tvrdnjama da jemenski pobunjenici Huti imaju opremu i veštinu za tako sofisticirane napade.

Američki državni sekretar Majk Pompeo bio je sasvim otvoren, rekavši da Iran mora biti "odgovoran za agresiju". Predsednik Donald Tramp rekao je da je Amerika "kao zapeta puška". U međuvremenu, iranska Revolucionarna garda objavila je da je spremna za “rat u punom obimu”. 

Napadi su predsednika SAD doveli u ozbiljno tešku situaciju.

Od samog početka svog predsedavanja on je vršio maksimalni pritisak na Iran da ponovo pregovara o nuklearnom sporazumu iz 2015. godine postignutom kada je bio na vlasti Barak Obama, a pod kojim je Iran pristao da ograniči svoje nuklearne aktivnosti u zamenu za ukidanje oštrih ekonomskih sankcija. Tramp je izvukao Ameriku iz sporazuma i uveo oštrije sankcije kako bi zaustavio izvoz iranske nafte, primoravši ih da drastično smanje proizvodnju.

Ali ako bi SAD udarale na iranska naftna polja i rafinerije, to bi naštetilo njihovim saveznicima poput Indije i Japana koji, kao i Kina, i dalje kupuju iransku naftu - zaobilazeći sankcije ili izbegavajući plaćanje u američkim dolarima.

To bi takođe podstaklo globalne cene nafte i benzina uoči Trampove izborne godine 2020. Američki potrošači već trpe zbog trgovinskog rata sa Kinom.

Štaviše, uprkos svojoj ratobornoj retorici, Tramp zapravo pokušava da ojača svoju ulogu mirovnjaka. To smo videli i nedavno na primeru otpuštanja savetnika za nacionalnu bezbednost DŽona Boltona, čija je ideja diplomatije da bombarduje neprijateljske zemlje. Tramp želi da prekine vreme ratova koje su njegovi prethodnici nasledili ili započeli.

Zato je pokušao da privoli talibane, severnokorejskog predsednika Kim DŽong Una i, na kraju, iranskog predsednika Rohanija za pregovarački sto. Ono što otežava Trampovu poziciju je to što sada nema savetnika za nacionalnu bezbednost - a njegov ministar obrane na toj funkciji je tek od jula.

U nedostatku savetnika kome veruje, a kako napetost raste iz dana u dan, šanse da se sklizne u rat izgledaju zastrašujuće realno.

Iako prete odmazdom, Saudijci verovatno neće preduzeti jednostrane korake. Iran bi bio više nego ravnopravan rival, sa 523.000 aktivnog vojnog osoblja i više nego udvostručenim brojem tenkova i artiljerije u odnosu na Saudijsku Arabiju. Saudijci su već zatrpani u neprestanom ratu u Jemenu.

Možda je najvažnije pitanje šta Iran može, a šta ne može da uradi. Oni su mesecima vodili tajni rat protiv SAD, pri čemu su tankeri napadani ili otimani, a SAD su odgovorile sajber napadima na iranske objekte.

Šef svemirske komande Iranske revolucionarne garde upozorio je da bi njihove balističke rakete mogle da napadnu američke baze oko Zaliva i nosače aviona na dometu do 2.000 kilometara. To nije potpuno prazna pretnja, jer Iran ima najveći arsenal balističkih projektila na Bliskom istoku. Iranska mornarica takođe ima ruske podmornice klase Kilo, dok Revolucionarna garda ima brze čamce koji bi mogli da im pomognu da se iskrcaju na neprijateljske brodove.

Činjenica je da, do sada, Iran ne razmišlja ozbiljno o ratu. Svetu govori glasno i jasno da ako ne može da izvozi svoju naftu zbog američkih sankcija, to neće uraditi ni drugi. To je bila poruka koju su poslali napadima bespilotnih letelica.

Ali nešto još potencijalnije zloslutno zasenilo je ovu situaciju.

Iran nije bez saveznika, što je bilo jasno na samitu u Ankari kada su se sastali iranski predsednik Rohani, turski predsednik Erdogan i ruski lider Vladimir Putin.

Na dnevnom redu skoro sigurno nije bila samo Sirija. Rusija i Iran su na istoj strani u odupiranju onom što smatraju američkim pokušajima da diktiraju pravila svetskog poretka.

Rusija neće biti pasivan gledalac ako Tramp napadne. Ako se to dogodi, Armagedon bi se mogao osloboditi na Bliskom istoku. 

Naoružani Šiptari u maskirnim uniformama zločinačke OVK patroliraju Mokrom Gorom! KFOR, NATO, EU ćute! Više o tome čitajte OVDE.

Izvor: Dejli mejl

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA