Iako datum održavanja manifestacije nije određen, već sada se zna da će svi oni u Beogradu provesti najmanje desetak dana, koliko obično traju ovakvi događaji, da će vreme provoditi na ulicama, u kafićima, restoranima, noćnim klubovima... Sve to dramatično povećava šanse da dođe do incidenata, posebno kada su u pitanju navijači i ostale ekstremističke grupe.
Bivši načelnik beogradske policije Marko Nicović smatra da će za našu policiju biti veliki izazov da se izbori sa incidentima koji će uslediti u prestonici jer će gejevi na javnim mestima, tvrdi on, iritirati ne samo ekstremiste već i druge građane.
- Ta manifestacija zasigurno neće proći bez sukoba navijača i drugih ekstremista sa gejevima iz Evrope. Obračuni na ulicama Beograda su neminovnost na koju moramo biti spremni, pre svega jer će homoseksualci, i gejevi i lezbijke, koji se ljube i sve ostalo biti na svim javnim mestima - kafići, noćni klubovi, restorani... A ti prizori mogu veoma da iziritiraju i obične ljude... Nema svako stomak za to. Zato bi bezbednosne snage Srbije, kako negativne slike sukoba iz prestonice koje bi mogle ozbiljno da naruše imidž naše države ne bi otišle u svet, trebalo da pozovu u pomoć policiju drugih zemalja, posebno Nemačke, Italije, Francuske i Engleske - objašnjava Nicović.
200 hiljada posetilaca očekuje se na prajdu u Beogradu
S druge strane, Goran Miletić, organizator beogradskog prajda, smatra da je jedna ovakva manifestacija veliki turistički potencijal za našu prestonicu, ali i jasna poruka investitorima iz inostranstva da je Srbija demokratska i stabilna zemlja.
- Još je suviše rano da pričamo o programu i broju ljudi koji će doći. Za nas bi, možda, neki reper mogao biti Evropajd iduće godine u Solunu. U pitanju je grad slične veličine kao i Beograd i u istom regionu. U svakom slučaju, ovo je za Beograd jako dobra prilika za promociju i turistički potencijal. U suštini nema nikakve razlike između turista koji dolaze u Beograd za Novu godinu i na prajd - smatra Miletić.
Ipak, da bi toliki ljudi došli iz Evrope i ostali desetak dana, mora nešto i da im se ponudi, kaže Predrag Azdejković, gej-aktivista.
Rekord u Madridu
Prvi Evroprajd održan je 1992. u Londonu, ali nije poznato koliko ljudi je bilo. S vremenom broj učesnika je rapidno rastao, a najmasovniji održan je 2007, kada je ulicama Madrida šetalo oko 2.500.000 ljudi. Među rekorderima je i Rim 2011, kada je simbolično proslavljeno "punoletstvo" prajda, i to sa milion ljudi na ulicama večnog grada.
- Sve treba ozbiljno isplanirati i ponuditi kao turistički paket, da se uzmu pare i gotova stvar - precizirao je on.
Podsetimo, Beograd je u trci za evropski prajd 2022. godine pobedio Lisabon, Barselonu i Dablin.
Pročitajte OVDE šta do sada znamo o novom specijalnom posredniku EU u dijalogu Beograda i Prištine?
Izvor: Srpski telegraf