Najnovije

NAJGORA KRIZA IKADA: Albanija predsedava OEBS-om dok ga napuštaju najviši funkcioneri!

„Konferencija za bezbednost i saradnju u Evropi" (KEBS) svojevremeno je utrla put ka zbližavanju Istoka i Zapada. Još u vreme hladnog rata pretvorena je u organizaciju OEBS sa sedištem u Beču, a sada doživljava svoju najgoru krizu od kako postoji. Pritom je kao platforma za dijalog i kao branitelj demokratije na Istoku i Zapadu, sada važnija nego ikad.

OEBS (Foto: Ria)

Predstavnici 57 zemalja-članica nisu se sporazumeli oko produženja mandata za četiri najviša zvaničnika, te bi njihovi naslednici trebalo da budu izabrani tek u decembru, na ministarskom sastanku, ali pitanje je šta će do tada biti s OEBS-om koji ne uspeva ni da donese svoj budžet, piše "Dojče vele".

Četvoro najviših funkcionera došlo i otišlo - u paketu

Na funkciji više nisu: najviši izvršni zvaničnik OEBS, generalni sekretar Tomas Greminger, Ingibjorg Solrun Gisladotir koja je u Varšavi rukovodila Kancelarijom OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Harlem Dezir, predstavnik OEBS za slobodu medija, i Lamberto Zanijer, visoki komesar OEBS za nacionalne manjine.

NJih četvoro je na funkciju stupilo pre tri godine kao „paket rešenje" i tek posle diplomatskog napora Sebastijana Kurca, u to vreme austrijskog ministra spoljnih poslova. Svih 57 država OEBS-a mora da odobri ove kadrovske odluke.

Ova diplomatska blokada izazvana je time što su se najpre Azerbejdžan i Tadžikistan usprotivili produžavanju mandata Francuza Dezira koji je više puta kritikovao te dve države zbog lošeg stanja njihovih medija. Potom su se Tadžikistan i Turska usprotivili odobravanju produženja mandata Islanđanki Gisladotir čija kancelarija u Varšavi nadzire i ocenjuje izbore u zemljama-članicama OEBS-a kojih je 57 - iz Evrope, centralne Azije i Severne Amerike.

Potom su, početkom ove nedelje, druge države, uključujući Jermeniju, Francusku, Kanadu, Island i Norvešku, odustale od podrške obnavljanju trogodišnjih mandata generalnog sekretara i visokog komesara.

U diplomatskim konsultacijama početkom ove nedelje nije prošao ni predlog Švajcarske i Albanije, koja ove godine predsedava OEBS-om - da funkcioneri kojima ističe mandat, vanredno ostanu na svojim mestima do decembra, kada je sledeći sastanak ministara spoljnih poslova u Tirani.

Privremena rešanja

Albanija je pismeno obavestila 57 država-članica da je predsedavajući OEBS-om, premijer Edi Rama, „preduzeo hitne mere da bi obezbedio operativni kontinuitet OEBS-a".

Rama je „izuzetno ovlastio" direktorku Centra OEBS-a za sprečavanje konflikata Tulu Irjele, koja do sada bila zamenica šefa Sekretarijata OEBS-a, da od 19. jula, obavlja samo „osnovne funkcije" generalnog sekretara. Time se, napisao je Rama, „osigurava nesmetano upravljanje ljudskim, finansijskim i materijalnim resursima OEBS-a u sprovođenju njegovih aktivnosti".

Na čelo Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) koja nadzire i ocenjuje izbore u zemljama-članicama OEBS-a, umesto direktorke Ingibjorg Solrun Gisladotir, Rama je privremeno postavio njenu dosadašnju prvu zamenicu, Kataržinu Gardapkadze.

Umesto Lamberta Zanijera, privremeni visoki komesar OEBS za nacionalne manjine će od nedelje biti Holanđanin Kristof Kamp.

Austrijanac Jirgen Hajsel od danas je novi privremeni predstavnik OEBS za slobodu medija, umesto Francuza Harlema Dezira. Hajsel je do sada bio direktor Kancelarije Predstavnika OEBS-a za slobodu medija (RFOM).

Greminger: Gubitak poverenja i polarizacija u svetu

Obraćajući se zaposlenima u OEBS-u kojih ima 3.900, Tomas Greminger je izrazio razočaranje. Krizu liderstva u OEBS-u opisao je kao karakterističnu za ovo vreme, u kojem vladaju gubitak poverenja u međunarodne organizacije i polarizovani nacionalni interesi.

Gremingerov prethodnik Lamberto Zanijer se još 2015. žalio na atmosferu kao u hladnom ratu. U intervjuu za portal nemačkog javnog servisa ARD, on je rekao da je na redovnim sedmičnim sastancima Saveta OEBS-a bilo vrlo različitih interpretacija događaja na terenu. Polazna tačka za tenzije bila je aneksija Krima od strane Rusije i sukob u istočnoj Ukrajini. OEBS tamo ima mirovnu misiju.

Greminger je imao ključnu ulogu u izgradnji misije u Ukrajini. Potom je preuzeo vođstvo OEBS-a sa ciljem da što više iskoristi organizaciju kao platformu za dijalog, usred rastućih tenzija i sve većih vojnih aktivnosti u Evropi. U intervjuu on je 2018. rekao da je rezulat trebalo da bude niz mera za smanjenje vojnog rizika.

Jedan primer su reforme „Bečkog dokumenta", u kojim su između ostalog pravila transparentnosti za obavljanje vojnih manevara. Sporazumi iz tog dokumenta više ne odgovaraju trenutnoj situaciji.

Tako Rusija ovih dana održava niz kratkoročno najavljenih vojnih vežbi. Posmatrano pojedinačno, njihov opseg je ispod obaveze rane najave i pozivanja posmatrača OEBS-a. Ali, gledajući sveukupno, ti mali manevri predstavljaju jednu veliku vojnu vežbu.

Kada je reč o bezbednosnim pitanjima, kontroli naoružanja i sprečavanju sukoba, gde postoje velike tenzije između NATO-a i Rusije, Greminger je važio kao posrednik koji ima dobre veze sa Moskvom, a posebno sa ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim.

Kritike upućene istoku i zapadu

Samo na prvi pogled, linije razgraničenja u oblastima slobode medija i demokratije, uključujući posmatranje izbora, su klasične - sa najvećim protivnicima u državama istočno od Evropske unije.

U svom godišnjem izveštaju s početka jula, Dezir kao opunomoćenik za slobodu medija bavio se slučajevima u Nemačkoj, Francuskoj, Austriji, Francuskoj i drugim državama EU kao i SAD. U vezi sa Nemačkom pominje se nekoliko napada na novinare. Dezir je, na primer, takođe zatražio od Velike Britanije da ne isporuči u SAD osnivača Vikiliksa DŽulijana Asanža.

Isto se odnosi i na izveštaje posmatrača izbora. Kritičke procene i upozorenja za poboljšanje izbornog prava mogu se naći za zemlje na istoku i zapadu, na primer za Poljsku, ali i za SAD i Nemačku, gde su kritikovani nedostaci u vezi finansiranje stranaka i izbornih kampanja.

Zadatak OEBS-a je da pomogne u rešavanju takvih demokratskih deficita, kao i da ublaži bezbednosne tenzije. Ali što su veći bili problemi, tim više su članice OEBS-a paralizovale strukturu organizacije.

Greminger još ne želi da odustane. U intervjuu švajcarskom javnom servisu SRF, on nije isključio mogućnost da se u septembru ponovo kandiduje za generalnog sekretara OEBS-a, i time ojača položaj Švajcarske kao neutralnog posrednika.

Švedsku čeka veliki posao

Sajt "Monitor bezbednosti i ljudskih prava" koji razmatra pitanja relevantna za OEBS piše da će "umesto da rade zajedno na pitanjima od zajedničkog interesa, kao što su unapređenje povezanosti i saradnje tokom pandemije Kovid-19, države OEBS-a provesti narednih šest meseci tražeći četiri nova izvršna šefa".

Uz to, umesto da ima tri institucije i generalnog sekretara koji će je podržati, Albanija će morati da sama podnese još veći teret u drugoj polovini svog ionako izazovnog ovogodišnjeg predsedavanja OEBS-om, a Švedska, kao predsedavajuća 2021. godine, moraće da uloži mnogo truda u smirivanje krize, a ne u važnu agendu OEBS-a, piše SHRM.

Pročitajte OVDE    zašto je prekinut sastanak lidera EU.

Izvor: Blic

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA