Piše: Emil Vlajki
Elseser navodi svjedočenje novinarke njemačkog nedjeljnika 'Špigl' Renate Flotau da joj je vođa Al Kaide Osama Bin Laden uoči sastanka s predsjednikom Alijom Izetbegovićem u Sarajevu, rekao da će uništiti "sve Srbe, a poslije i Amerikance".
Elseser kaže da su na kraju rata u Bosni "Amerikanci s užasom otkrili razmjere čudovišta koje su stvorili" i da je Ričard Klark, savetnik američkog predsjednika za bitku protiv terorizma, izjavio da je "to bio pakt s đavolom".
U sklopu rasvjetljavanja "realne opasnosti od džihadizma koji je stalna prijetnja Evropi", kako je to nazvala evropska komesarka za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrem, francuska televizija je prikazala dokumentarnu emisiju o Francuzima preobraćenim u islam koji su se, posle učešća u mudžahedinskoj jedinici na strani muslimana u BiH, vratili i na severu Francuske zaveli pravi nasilni oružani teror, uz ranjavanje policajaca, napad na sjedište policije u Lilu, pljačke banaka.
Vođa te grupe džihadista Kristof Kaz, koji je kao student pete godine medicine prešao u islam i priključio se brigadi mudžahedina u Bosni i postao njihov ljekar. Prema svjedočanstvu i preživjelih srpskih, ali i zgroženih bošnjačkih oficira, bio je krajnje nasilan, prisustvovao je mučenju i odsijecanju glava zarobljenih srpskih vojnika i civila.
Visoki obavještajni zvaničnici su evropskim medijima povjerili da je i sad, pored Islamske države, i dalje opasnost Al-Kaida, jer se pouzdano zna da je njen borbeni ogranak u Siriji, grupa Korasan, visoko specijalizirana za "minijaturne eksplozive i da ne krije riješenost da udari po Zapadu". Nadležne službe sad temeljno proučavaju sva saznanja o uzrocima, razmjerima i prijetnji islamskih terorista, za koje se zna da su se dijelom već vratili u Evropu.
Otud se ponovo otvaraju i dosjei džihadista koji su se po završetku rata u Bosni, gdje su učestvovali u divljačkom nasilju i, prema objavljenim svjedočanstvima, baš kao i sad u Siriji i Iraku, odsjecali glave zarobljenicima i civilima, vratili i počinili niz oružanih pljački, atentata i napada na policiju.
Od Evropskog parlamenta je zatraženo i da odobri provjeru pasoša svih putnika na "šengenskim granicama", uključujući obavezu davanja svih podataka prilikom kupovine avionske karte, što je već obaveza za putnike koji idu u Ameriku. Takvu odluku su usvojili ministri spoljnih poslova Unije, a koordinator Savjeta EU za suzbijanje terorizma Žil de Kerkov je rekao da će evropske državne službe "biti spremne da dočekaju" mnoge od tih džihadista, evropskih državljana, koji su u Siriji i Iraku učestvovali u nasilju, stekli iskustvo u ratnim operacijama i prošli obuku za terorističke akcije.
Velike nedoumice i dalje postoje, kao što pokazuje, piše francuski list 'L Mond', analiza norveške armije utemeljena na više hiljada obavještajnih podataka, da je "jedan od devet islamskih džihadista spreman da, po povratku u Evropu, uzme oružje i napadne sopstvenu zemlju".
Zasad je, upozoravaju mnogi evropski analitičari, teško utvrditi mreže, jatake i koliko je povratnika islamskih fanatika, "okaljanih" divljačkim nasiljem u bitkama za organizaciju Islamska država u Siriji i Iraku, i zaslijepljeni ideologijom mržnje i smrti, sada već došlo nazad u zemlje EU. Posebno se to odnosi na Francusku, Veliku Britaniju, Belgiju i NJemačku, odakle se iz muslimanskog stanovništva regrutira najveći broj pristalica ekstremnog islama.
Računa se da su Islamska država i Al-Kaida već poslali nazad u Evropu više stotina džihadista koji bi uz "uspavane ćelije" mogli krenuti u nasilni teroristički pohod.
"Problem nije toliko da prevaziđemo podjele i razlike između nacionalnih obavještajnih službi, već mnogo prostije - što baš mnogo ne znamo", otvoreno je priznao koordinator EU De Kerkov. Svi naglašavaju da nitko nije zaboravio da su islamski teroristi posle rata u Afganistanu, gdje je bilo također i više stotina džihadista evropskih i američkih državljana, izazvali desetogodišnji građanski rat u Alžiru, a da je to imalo za posljedicu i napade u SAD 11. septembra 2001.
U dokumentarnoj emisiji francuske televizije su prikazane originalne scene kad mudžahedini ubijaju zarobljenike i pokazuju njihove odsječene glave. Dat je i izvorni video snimak, koji su načinili sami mudžahedini, na kojem oni i neki vojnici Armije BiH, kako kaže prateći tekst, "igraju fudbal šutirajući odsječenu glavu jednog zarobljenika".
Napomenimo, da je predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman početkom 1992. godine pokušao da ubjedi SAD da je u njihovom interesu da Srbi i Hrvati podijele BiH, te je potvrdio da je o tome razgovarao ne samo sa Slobodanom Miloševićem, već i sa liderima Srba u BiH koji Hrvatima nude dogovor, navedeno je u depeši od februara 1992. godine koja je iz američke ambasade u Beogradu upućena u Stejt department.
Kako je istaknuto, Tuđman je pokušao da dokaže da će muslimani dovesti pola milijuna Turaka, kao i da će se preko Sandžaka i Kosova povezati sa Turskom.
Uzimajući u obzir "visoki natalitet muslimana", kako piše u depeši, muslimanska država u Evropi ne bi bila u interesu ni Amerike ni Evrope.
Ratovi u Afganistanu, Iraku, Libiji, Siriji, Somaliji i drugim muslimanskim zemljama, kao i uspon Islamske države, doveli su do najveće migrantske krize u svijetu, posebno u Europi tijekom ljeta i jeseni 2015. godine. Među brojnim migrantima pristiglo je i nekoliko tisuća terorista iz redova Islamske države i drugih terorističkih organizacija. Većina terorista je u Europu stigla balkanskom rutom preko Turske, Grčke, Makedonije, Srbije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije u zapadnu i srednju Europu.
Prema posljednjim podacima od 1. rujna 2020. njemačke službe sigurnosti su registrirale 627 potencijalnih terorista.
— Dnevne Novine Pravda (@NovinePravda) November 18, 2021
Kronologija terora u Evropi
2020
Napad u Beču u ponedjeljak, 2. novembra. Napadač je ubio četvoro ljudi, a ranio 22 ljudi.
ustrijski mediji izvijestili su da je napadač kojeg je policija ubila dvadesetogodišnjak rođen u Beču čiji su roditelji porijeklom iz Sjeverne Makedonije i koji je prema tvrdnjama policije imao dvojno državljanstvo; bio pristalica tzv. ‘Islamske države’ i da je prošle godine osuđen zbog pokušaja putovanja u Siriju.
2019
U Europi je u 2019. zabilježeno 119 pokušaja terorizma, u koje su ubrojeni izvršeni, neuspješni i spriječeni napadi, od čega se 21 pripisuje džihadistima. Iako predstavljaju samo šestinu svih napada u EU-u, džihadistički napadi odgovorni su za sve smrti (njih 10), kao i 26 od ukupno 27 ranjavanja.
2018.
Ono što se u izvještaju spominje jest kako tijekom 2018. terorizam i dalje predstavlja glavnu prijetnju sigurnosti u državama članicama Europske unije. U napadima džihadista u Trebesu, Parizu, Liegeu i Strasbourgu poginulo je ukupno 13 ljudi, a 46 ih je ranjeno.
Lipanj 2017., London
Prema policijskim izvještajima, jedan kombi se kasno navečer na Londonskom mostu zaletio u grupu pješaka, a zatim produžio do četvrti Borough market. Tu su trojica napadača noževima usmrtili sedmoro ljudi, a deseci su ranjeni. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država.
Svibanj 2017., Mančester
Nakon pop-koncerta američke pjevačice Ariane Grande Salman Abedi aktivirao je eksploziv. Ubio je 23 osobe, a povrijeđeno je oko 120. Među mrtvima je bilo mnogo djece – najmlađe od njih imalo je samo osam godina. To je najteži napad u Velikoj Britaniji od 2005. godine.
Travanj 2017., Stokholm
Napadač na šoping-milji u glavnom gradu Švedske otetim kamionom udara prvo u masu ljudi, a zatim i u trgovački centar. Pet osoba je poginulo, a 15 povrijeđeno. Još istog dana, policija je uhitila 39-godišnjeg Uzbekistanca pod sumnjom da je počinio teroristički napad.
Ožujak 2017., London
Napadač autom namjerno skreće u pješačku zonu na mostu u centru Londona, nakon čega ubija jednog policajca nožem. Četiri osobe podliježu povredama. Britanske sigurnosne snage usmrtile su napadača.
Veljača/ožujak 2017., Pariz
Na francuskom aerodromu Orlyju čovjek pokušava istrgnuti oružje iz ruku vojnika. Nakon toga ga ubijaju snage sigurnosti. Početkom veljače Egipćanin koji je mačetama napao vojnu patrolu usmrćen je u blizini Muzeja Louvre.
Prosinac 2016., Berlin
Glavni grad NJemačke kratko prije Božića postaje meta terorističkog napada. Član terorističke organizacije Islamske države (IS) ubija 12 osoba zabijajući se ukradenim kamionom u masu ljudi okupljenu na božićnom sajmu. Nekoliko dana poslije toga 24-godišnji Tunežanin ubijen je u blizini Milana pri policijskoj kontroli.
Srpanj 2016., Nica
Atentator kamionom ulijeće u masu na promenadi grada na Azurnoj obali i ubija 86 ljudi. IS preuzima odgovornost za napad.
Ožujak 2016., Brisel
Islamistički atentatori u bombaškim napadima usmrtili su 32 osobe na aerodromu i stanici metroa glavnog grada Belgije.
Siječanj 2016., Istanbul
Napadač samoubojica IS-a ubija 12 osoba u povijesnom središtu turske metropole raznijevši se bombom usred turističke grupe.
Studeni 2015., Pariz
U koordiniranom nizu napada na Francusku, sljedbenici IS-a u više restorana i u klubu "Bataklan" usmrtili su 130 osoba, a stotine ranili.
Veljača 2015., Kopenhagen
U glavnom gradu Danske 22-godišnji mladić arapskog porijekla puca na jedan kafić. Jedan čovjek je ubijen. Atentator ubija čuvara ispred sinagoge, nakon čega njega ubija policija.
Siječanj 2015., Pariz
Pri napadu na redakciju francuskog satiričnog magazina Čarlie Hebdo i košer supermarket ubijeno je 17 osoba. Oba napadača su poslije usmrćena u policijskoj akciji. Odgovornost za napad preuzima teroristička organizacija Al Kaida.
Svibanj 2014., Brisel
Francuski islamist usmrtio je četiri osobe u Židovskom muzeju. Kratko nakon toga je uhićen. Kao samoprozvani "božji borac" prije ovoga se borio u Siriji.
Srpanj 2005., London
Četiri muslimana s britanskim putovnicama eksplozivnom napravom u podzemnoj željeznici ubijaju 56 osoba. 700 osoba je povrijeđeno.
Ožujak 2004., Madrid. U putničkom vlaku u španjolskom glavnom gradu u islamistički motiviranom bombaškom napadu poginula je 191 osoba, a 1.500 je povrijeđeno.
(više različitih izvora)
— Dnevne Novine Pravda (@NovinePravda) November 18, 2021
Teroristički napadi u BiH – kronologija
Tijekom rata u BiH 1992.-1995.g., u toj su zemlji djelovale mnoge terorističke skupine, obavještajne službe islamskih zemalja. Nakon rata, mnogi teroristi su ostali, a skupine koje ostaju prijetnja su vehabijska zajednica, terorističke organizacije (Al Kai'da), kao i skupine povezane s Muslimanskim bratstvom.
- Prvi poslijeratni napad koji je tokom istrage povezan sa radikalnim islamistima dogodio se u Banovićima krajem 1995. godine, kada je nestao službenik UNPROFOR-a Viliam DŽeferson. Istražitelji su njegovo tijelo otkrili nakon serije razgovora službenika Federalnog istražnog biroa sa Ali Hamadom u zeničkom zatvoru.
- Drugi i jedan od najtežih napada u postratnoj BiH dogodio se sredinom septembra 1997. godine u Mostaru, aktivirana auto- bomba, 29 osoba teže ili lakše povrijeđeno, među kojima i trojica policajaca. Napad u Mostaru bio je prvi terorističkiakt u BiH. Istraga je utvrdila da su ovaj jezivi napad izveli Ali Hamad, Ahmed Zuhair, Saleh Nedal i Vlado Popovski, a dvojica napadača imala su direktne veze sa Al Kaidom. Ahmed Zuhair je kasnije uhapšen u Jemenu i prebačen u američku bazu Gvantanamo na Kubi. Istraga doduše nikada nije do kraja rasvijetlila ovaj slučaj pa se do danas sa sigurnošću ne zna da li je napad u Mostaru bio isključivo vjerski motivisan ili je, kako se nagađalo, predstavljao osvetu jednog od članova grupe za zlostavljanja koja je, navodno, pretrpio u logoru HVO-a.
- Stravičan pokolj dogodio se u selu Kostajnici kod Konjica, 2002. godine, kada je Muamer Topalović na Badnje veče upao u kuću porodice Anđelić i ubio oca, majku i kćerku, a sina teško ranio. Topalović je tokom sudskog procesa priznao da je ubistva počinio iz vjerskog fanatizma, za šta je osuđen na 35 godina zatvora.
- Godine 2007. ostao je zabilježen slučaj Mirsada Bektaševića zvanog Maksimus, koji je sa još tri osobe osuđen zbog planiranja bombaškog napada na neidentifikovanu metu u Evropi. Policija je u njegovom stanu u Sarajevu pronašla eksploziv, pištolj, municiju i DVD s uputstvom kako napraviti bombu. Tada se pretpostavljalo da je meta napada trebalo da bude Američka ambasada u Sarajevu.
- Godinu dana kasnije, krajem 2008., dogodilo se novo krvoproliće, kada je aktivirana eksplozivna naprava postavljena u poslovno-prodajnom centru FIS u Vitezu. Ubijena jedna osoba, povrijeđeno šest, od kojih jedna teže. Iste godine u martu, u Sarajevu i Bugojnu uhapšena je grupa Rijada Rustempašića, kojoj se sudi za pripremanje terorističkih napada na objekte Vlade RS, Katoličke crkve, jedinica EUFOR-a i Oružanih snaga BiH koje su upućene u Irak.
- Jedan od najgorih terorističkih napada u BiH dogodio se u junu 2010. godine, u Bugojnu, kada je grupa radikalnih islamista digla u zrak policijsku stanicu. Eksplozivna naprava postavljena na zid Policijske uprave u Bugojnu. Poginuo policajac Tarik LJubuškić, dok je šest osoba povrijeđeno. Akteri ovog napada su uhapšeni i osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, a glavnim organizatorom se smatra Haris Čaušević zvani Oks.
- Sarajevo je u oktobru 2011. godine potresao teroristički akt koji je izveo Mevlid Jašarević pucanjem na Ambasadu SAD, prilikom čega je ranio jednog policajca. Agonija ispred američke ambasade trajala je oko pola sata, a napadač je savladan brzom akcijom specijalaca kada je pogođen u nogu. Jašarević je bio pripadnik vehabijskog pokreta, a istraga je potvrdila da je više puta boravio u poznatom vehabijskom uporištu u Gornjoj Maoči kod Brčkog. Jašarević je osuđen na 15 godina zatvora.
- U aprilu 2015., Nerdin Ibrić upao je u policijsku stanicu u Zvorniku i ubio pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragana Đurića, te ranio njegove kolege Željka Gajića i Steva Milovanovića. Napadač je ubijen u razmjeni vatre, a napad je okarakterisan kao 'pucanj u RS' i teroristički akt, iako su u javnost izašle i informacije da su oca Nerdina Ibrića početkom rata u BiH ubili upravo pripadnici zvorničke policije i drugih paravojnih jedinica iz Srbije, te da je ovo bio čin osvete. Istraga je takođe pokazala i da se Ibrić posljednih mejseci prije napada družio sa pripadnicima vehabijskog pokreta.
- Najnoviji u nizu terorističkih napada dogodio se iste godine u Rajlovcu, kada je Enes Omeragić, opet blizak vehabijskom pokretu,ubio pripadnke Oružanih snaga BiH Armina Salkića i Nedeljka Radića, čime je još jednom potvrđeno da je radikalni islam postao opasan problem za Bosnu i Hercegovinu i da država mora naći načina da zaustavi dalje širenje nasilnog ekstremizma.
Više detalja na: www.nezavisne.com/novosti/bih/Hronologija-najgorih-napadi-u-BiH/337523
U nedelju čitajte tekst Emila Vlajkija “NATO agresija na srpske zemlje”. Ostale kolumne Emila Vlajkija možete čitati OVDE.
— Dnevne Novine Pravda (@NovinePravda) November 19, 2021
Izvor: Pravda
