Piše: Predrag Ćeranić
Talas „demokratskih promjena“, kako su prevratnička dejstva nazivali njihovi kreatori, Republiku Srpsku još nije bio zahvatio.
Zahvaljujući dr Anji Filimonovoj, uredniku srpske stranice pomenutog sajta, usmjeren je prvi reflektor na ono što se spremalo.
„Obojena revolucija“ je Srpsku zaista zapljuskivala u talasima: 2014. godine, zatim 2016. godine, da bi najozbiljniji udar uslijedio tokom cijele predizborne 2018. godine, kada je zloupotrijebljena tragična smrt dvadesetogodišnjeg mladića u namjeri da se sruši Zapadnim centrima moći krajnje neposlušna vlast partije Milorada Dodika.
Osnovna snaga obojenih revolucija i jeste u tome što ih vlast potcjenjuje uz poslovično „proći će“, „nije to ništa“ i slično. Mirni protesti se uvijek i uvijek pretvore u nasilne upade u institucije sistema, prvenstveno u zgradu Narodne skupštine. O tome nam svjedoče primjeri Petooktobarskog prevrata u Srbiji, Majdan u Ukrajini itd.
Danas, nakon dva banjalučka protestna okupljanja, u režiji opozicionih partija nezadovoljnih rezultatima izbora, više nikome ne treba objašnjavati o čemu se tu radi.
Da je po srijedi udžbenički primjer primjene alatki obojene revolucije, možemo uvidjeti ako se vratimo knjizi DŽina Šarpa „Od diktature do demokratije“ i drugim autorima, koji su od njega učili.
— Dnevne Novine Pravda (@NovinePravda) October 17, 2022
Čak je i u Sarajevu 2018. godine za domaću upotrebu objavljen priručnik o načinu realizovanja prevrata.
Proglašavanje pobjede koje nema, optužbe za izbornu krađu, pritisci na institucije sistema, spinovanje javnosti od medija u kojima je prethodno kupljen uticaj, očekivanja da o rezultatima izbora presudi strani faktor – sve je na sceni.,,
Rezultat je djelimično ostvaren, Centralna izborna komisija BiH je donijela odluku, potpuno nezakonitu, o ponovnom brojanju, tj kontrolnom brojanju glasačkih listića.
Tokom kontrole, posmatrači iz Republike Srpske (opozicione partije nisu ni akreditovale svoje posmatrače, nema potrebe – naglašavaju u redovima opozicije) uočili su pokušaj da se 157 glasova, koliko je na jednom biračkom mjestu u Osnovnoj školi „Ivo Andrić“ u Banjoj Luci osvojio Milorad Dodika kao kandidat za predsjednika Republike, potpuno izbrišu, odnosno upišu tri nule.
Za stolom su radili isključivo „kontrolori“ iz Federacije BiH.
Predsjednik CIK-a BiH, Suad Arnautović, izjavio je da će 22. oktobra biti saopšteni rezultati opštih izbora, a da će u zakonskom roku od 30 dana od izbora biti objavljeni i konačni rezultati. Znači da vremena za manipulacije i opštu neizvjesnost ima.
Još sedam dana „horora“ i izluđivanja građana.
Koliko je BiH suverena zemlja svjedoči i nedavna rasprava u njemačkom parlamentu. Naime, član njemačkog Bundestaga, Adis Ahmetović, komentarisao je odluku Kristijana Šmita, donesenu u izbornoj noći, da promijeni Izborni zakon i Ustav FBiH. Nakon uvodne priče o pobjedi „demokratskih i evropskih snaga“ ostvarenoj na netom održanim izborima, uslijedila je kritika Šmitove odluke, koja je okarakterisana kao “gaženje suvereniteta države i glasača“, a što je „na ovaj način naišlo na veliko nerazumijevanje i ogorčenost kako stanovnika BiH, tako i Evropskog parlamenta.Iz krugova hrvatske vlade i okruženja HDZ-a se čulo da je nametnuta izmjena bila formulisana uZagrebu“, istakao je Ahmetović.
Uz sugestiju da ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izdejstvuje poništavanje Šmitove odluke, Ahmetović se obrušio i na kolegu u poslaničkim klupama Josipa Juratovića koji, po njemu, „zastupa poziciju HDZ-ovog premijera Plenkovića“.
Tako smo se uvjerili da u njemačkom Bundestagu na BiH gledaju kao na okupacionu zonu, odnosno kao na novoosvojenu teritoriju u kojoj treba uspostaviti svoju vlast.
Narodnom voljom novoizabrani predsjednik Srpske, Milorad Dodik, biće primoran da sačeka još sedam dana do objavljivanja izbornih rezultata. Do 2. novembra agonija u režiji CIK-a trebalo bi da bude okončana, odnosno – da budu objavljeni i konačni rezultati.
Novu Vladu Srpske možemo očekivati sredinom ili krajem decembra.
Opozicija je planirala ponavljanje izbora za predsjednika Srpske, ali nije razmišljala o finansijskim sredstvima koje bi tim povodom trebalo obezbijediti.Nije razmišljala ni o mogućim posljedicama svog nezadovoljstva, odnosno o destabilizaciji Srpske.
Što se obojenih revolucija tiče, one će i dalje da nas zapljuskuju, sa sve većim izgledima na uspjeh kako budu stasavale generacije koje vaspitava smartfon, a ne roditelji i prosvjetni radnici.
Smartfon nije savremena cucla, niti je internet zabavni park, kako to s pravom ukazuju Igor Ašmanov i Natalija Kasperska u knjizi „Cifrovaя gigiena“ (Digitalna higijena), a koja će zahvaljujući patriotskom pregalaštvu Slobodana Stojičevića na predstojećem beogradskom Sajmu knjige biti predstavljena i na srpskom jeziku.
Društvene mreže nisu park već džungla. Omladini je digitalna komunikacija glavna preokupacija.
— Dnevne Novine Pravda (@NovinePravda) October 17, 2022
Kako prepoznati i izbjeći manipulaciju?
Da li neko uopšte razmišlja o tome?
Sa mladima treba raditi i s njima neprestano razgovarati. Ako ne budemo radili s mladima, mi ćemo ih izgubiti, a ako njih izgubimo – izgubićemo Republiku Srpsku.
Snimke haosa u Kijevu nakon novog ruskog napada pogledajte OVDE.
Izvor: Sve o Srpskoj
