Popis koji je počeo 1. oktobra u Srbiji iznedrio je i prve pokušaje prevare građana. Tako su se pojavili lažni popisivači koji, na ovaj način, pokušavaju da uđu u domove građana,
Zbog ovoga se na društvenoj mreži Tviter oglasio pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku Petar Korović, koji je povodom navedenih slučajeva iz njegove neposredne blizine odlučio da upozna javnost na šta treba da obrate pažnju kada se popisivač pojavi na njihovim vratima i kako prepozanti prevarante.
Ovo su detalji na koje treba da obratite pažnju.
- Legitimacija popisivača obavezno mora imati službeni pečat sa grbom republike Srbije i to jasno otisnutog mastilom plave boje. Sve van plave boje jeste kopija ili falsifikat isprave popisivača.
- Legitimacija popisivača sadrži ID popisivača, odnosno identifikacioni broj. Kako je naveo, poželjno je da broj zapamtimo ili zabeležimo nakon što nam popisivač pokaže legitimaciju, jer se u praksi dešavalo da je popisivač nabavio/prepisao broj legitimacije drugog.
- Legitimacija popisivač sadrži grad/opštinu (teritoriju) na kojoj vrši popis
- Legitimacija sadrži i broj lične karte. Poželjno je da zapišete broj ukoliko sumnjate da je legitimacija lažna ili pribavljena na protivpravan način - preporučuje Korović.
Prava i obaveze popisivača
Korović navodi i prava i obaveze popisivača.
- Popisivač je dužan da se predstavi punim imenom i prezimenom i da pokaže legitimaciju, koja mora biti vidno okačena i jasno pokazana i mora se dati vreme licu koje se popisuje da izvrši uvid u istu .
- Popisivač će koristi laptop jer je ovaj popis predviđen da se obavlja digitalno, a dužan je da pokaže šta je sve uneo u laptop, tj. u digitalni obrazac koji se nalazi u njegovom laptopu i ne sme da odbije da isti pokaže.
- Popisivač nema prava da popisuje stvari po kući/stanu ili bilo kojoj drugoj prostoriji, kao ni da obilazi prostorije objekta u koji je dobrovoljno primljen radi vršenja popisa.
Pretnje i novčane kazne
Korović objašnjava da popisivač nema pravo da preti bilo kome, a naročito ne novčanim kaznama.
- Popisivač nema prava da preti novčanim kažnjavanjem ukoliko popisano lice odbija da odgovori na neka pitanja, kao ni da koristi pretnju, prinudu ili prevaru kako bi iznudio odgovor na pitanja.
- Na pitanja koja se tiču kvadrature (površine) stana/kuće, mesta zaposlenja, mesečnih primanja, osnov po kome se koristi stan, godinu izgradnje stana/kuće i razloga zbog kojih je član porodice odsutan, građani nisu dužni da daju odgovor
- Vlasnici domaćinstava, odnosno poljoprivrednici ne moraju da odgovore na pitanja koja se tiču broja stoke, živine i pčelinjaka koja imaju
- Svi navedeni podaci ne predstavljaju popis stanovništva nego spadaju u domen popisa imovine. Imovina može biti popisana samo u izvršnom odnosno sudskom postupku na osnovu izvršne isprave ili sudske odluke
- Popisano lice nije dužno da zna kvadraturu stana niti je dužno da da bilo koji drugi podatak koji se tiče njegove lične zarade, broja primanja, primljenih dodataka i sličnog. Takvi podaci se prikupljaju u posebne svrhe i dostupni su svim državnim organima.
- Popisano lice ne može da bude kažnjeno zato što ne zna neke podatke jer su ti podaci dostupni državnim organima preko raznih uprava i ministarstava koji raspolažu tim podacima, te ti podaci nisu nikakva tajna već su dostupni i nalaze se u datotekama državnih organa.
Korović je zaključio da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti predviđa da državni organi imaju pravo i obavezu međusobne saradnje i razmenjivanja podataka samo u zakonom dozvoljenu svrhu uz punu primenu mera zaštite istih.
Izvor: Politika
