Najnovije

U ROSTOVU POČELO SUĐENJE AZOVCIMA: Preti im doživotna robija

Iz ove grupe dvojica su razmenjeni, a presudu čeka osam žena i 14 muškaraca uhapšenih prilikom zauzimanja kompleksa čeličane „Azovstalj”

Južni okružni vojni sud u Rostovu na Donu u sredu je održao prvo ročište u krivičnom postupku protiv 22 pripadnika nacionalističkog bataljona „Azov”. U sudnici iza staklene pregrade bilo je osam žena, koje su u zloglasnom bataljonu navodno služile kao kuvarice, i jedanaest muškaraca. Kako je saopšteno, trojica okrivljenih se nalaze na lečenju i zbog toga nisu prisustvovali početku pretresa. Prema navodima istrage, svi optuženi su zarobljeni tokom neprijateljstava ili uhapšeni tokom mera filtracije na teritoriji Donjecke oblasti, posle oslobađanja Mariupolja, od marta do maja 2022. godine. Sledeće ročište zakazano je već za 28. jun.

Međutim, među ovim pripadnicima „Azova”, po svemu sudeći, nema zvučnih imena niti stranih plaćenika, jer je veliki broj njih tokom prošle godine razmenjen. U posredovanju su nekoliko puta učestvovali predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Posle žestoke tromesečne bitke za ogroman kompleks čeličane u Mariupolju, preostali pripadnici ovog bataljona predali su se ruskim snagama u maju 2022. godine. U avgustu prošle godine, ruski Vrhovni sud proglasio je bataljon „Azov” terorističkom organizacijom i za njegove pripadnike predvideo duge zatvorske kazne.

Optuženi se suočavaju s optužbama za članstvo u terorističkoj organizaciji i učešće u akciji svrgavanja vlasti u Donjeckom regionu. Ako budu osuđeni preti im kazna od 15 godina do doživotnog zatvora. Preliminarnu istragu sprovelo je tužilaštvo ove oblasti. U početku, prilikom preuzimanja Mariupolja i hapšenja pripadnika zloglasnog bataljona, zvaničnici Donjecke oblasti govorili su da će se oni, prema regionalnom zakonodavstvu suočiti sa smrtnim kaznama. Pošto su četiri ukrajinske oblasti pripojene Ruskoj Federaciji, potpale su i pod njeno zakonodavstvo.

Bivši dobrovoljački bataljon, krajnje desničarskih korena, zvanično je 2014. integrisan u Nacionalnu gardu Ukrajine, jer se naročito istakao u borbama protiv proruske milicije na jugoistoku Ukrajine. Ruski predsednik Vladimir Putin naveo je prisustvo takvih jedinica u ukrajinskoj vojsci kao jedan od razloga za pokretanje specijalne vojne operacije, kako bi Ukrajina bila demilitarizovana i denacifikovana.

Pripadnici „Azova” su negirali da slede nacističku ideologiju, ali su nacistički simboli kao što su „svastika” i SS oznake rasprostranjeni na uniformama i tetovažama njegovih članova. I zapadni mediji su u poslednje vreme pisali o rasprostranjenim nacističkim simbolima, ne samo kod pripadnika ovog nacističkog bataljona, nego i kod vojnika regularne ukrajinske armije.

Ovo je samo jedna grupa uhapšenih pripadnika „Azova” kojoj se sada sudi. Mnogima je već suđeno i neki od njih su priznali da su ubijali civile. Uhapšeni pripadnik ove grupe Renat Alijev priznao je prošlog oktobra da je u aprilu u Azostaljskoj ulici u Mariupolju ubio četiri civila, a Mihail Švec je rekao da je „slučajno” ubio civila koji je istrčao, nosio beli zavoj i nije izvodio nikakve vojne operacije. Takođe je ispričao kako je jedan od njegovih saboraca bez razloga ubio starca u redu u prodavnici.

Stotine uhapšenih pripadnika ovog bataljona prebačeni su u oktobru u Rostovsku oblast (jedan od podataka govori o 402 pripadnika „Azova”) i već tada je predsednik Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrikin saopštio da je okončano 112 krivičnih slučajeva zločina nad civilnim stanovništvom i pripadnicima ruske vojske. Prilikom preuzimanja čeličane „Azovstalj” u maju uhapšeno je 2.439 ukrajinskih boraca, među njima i mnogo pripadnika bataljona „Azov”.

Članovi porodica uhapšenih „azovaca”, među kojima je bilo i stranih plaćenika, vodili su kampanju da se njihova prava zaštite prema Ženevskoj konvenciji o vođenju rata iz 1949. godine. Ukrajinske vlasti su tražile razmenu, a neki od njih su i razmenjeni za ruske ratne zarobljenike. Među njima su najpoznatiji britanski plaćenici Šon Piner, Ejden Aslin i Endru Hil, kao i marokanski državljanin Sadun Bragim. Oni su u junu prošle godine prvo osuđeni na smrtnu kaznu, a zatim razmenjeni. Posle dolaska u Veliku Britaniju Šon Piner se vratio u Ukrajinu, navodno da bi snimao video-zapise na frontu, međutim, ponovo se pojavio s oružjem u rukama. Naime, na društvenim mrežama se pojavio snimak iz borbi na kojem se vidi da on dejstvuje kao vojnik.

Mediji su pisali da je proruski političar Viktor Medvedčuk razmenjen za 200 ukrajinskih vojnika, među kojima je bilo i pripadnika bataljona „Azov”. Ruska javnost je oštro protestovala zbog razmena najokorelijih pripadnika zloglasnog bataljona.

VELIKA NOĆ ZA RUSE: Noćas je unakažena ukrajinska vojna tehnika

Izvor: Pravda.rs

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA