Piše: Predrag ĆERANIĆ
NAKON neuspjelog atentata na Donalda Trampa uslijedila je njegova uspješna nominacija za predsjedničkog kandidata na konvenciji Republikanske partije u Milvokiju.
Nakon što mu je „naredio Bog“, što je bio njegov raniji odgovor na pitanje hoće li se povući („samo ako mi naredi Bog), DŽo Bajden se povukao iz trke za američkog predsjednika.
Bog je izgleda progovorio kroz nekoliko istaknutih lidera Bajdenove Demokratske partije (prethodno je više sponzora te partije iznijelo istu želju). Preostalo je da se više frakcija unutar Demokratske partije usaglasi o njegovom nasljedniku, odnosno onome ko će Trampu izaći na crtu.
Kako god, Trampova prednost postala je nedostižna nakon što mu je u atentatu tek povrijeđeno uho. Heritidž fondacija, koja je svojevrsni tink tank njegove partije, napisala je Projekat 2025 što bi trebalo da predstavlja platformu za Trampovo političko djelovanje tokom naredne i ne samo naredne godine.
Šta je napisano u tom dokumentu koji je već izazvao reagovanje Trampovih političkih protivnika?
Platforma je pisana „iza zatvorenih vrata“. Novinari nisu bili poželjni, ali se i više delegata Republikanske partije žalilo da im nije omogućen uvid u dokument.
Projekat 2025 urađen je na 13 stranica, što je u odnosu na prethodni iz perioda 2016–2020 skoro sedam puta duži tekst. Sastoji se od 20 slogana i 10 kratkih tačaka.
Zabrana abortusa se više ne spominje (u prethodnoj platformi se više puta spominjala). Republikanci više ne žele da obore Obamin program zdravstvenog osiguranja, a naglašavaju i da neće smanjiti sredstva za socijalne programe. Obećava se borba protiv nepotrebne potrošnje, a izostavljen je stav o braku kao vezi muškarca i žene. Tako su republikanci odustali od nepopularnih ideja.
Tramp je Projekat 2025 prihvatio kao svojevrstan vodič za republikanskog predsjednika. U njemu je pored navedenog planirana masovna deportacija migranata, veći uticaj američkog predsjdnika na Ministarstvo pravde, smanjenje podrške Fondu zdravstvenog osiguranja.
Ono što posebno brine Trampove protivnike je da je Trampa podržao Vrhovni sud, koji slovi za glavnog arbitra američkog pravnog sistema.
Projekat je, inače, razrađen vrlo detaljno u drugom dokumentu koji ima naslov „Mandat za liderstvo“.
On ima 922 stranice, podijeljen je na 30 poglavlja od kojih su neka posvećena pojedinim ministarstvima ili agencijama, uz preporuku za njihovu reformu.
Preporučuje se i značajna revizija odnosa između predsjednika i savezne izvršne vlasti.
Autori projekta jednim od glavnih problema Sjedinjenih Država smatraju „duboku državu“, koja je, po njima, sabotirala Trampov prvi predsjednički mandat.
Kako je napisao Rasel Bout, bivši šef Kancelarije za upravljanje i budžet Bijele kuće u Trampovoj administraciji: „Predsjednik kada preuzima dužnost susreće se sa vrlo razgranatom federalnom birokratijom koja prečesto slijedi sopstvene političke planove i prioritete – ili, još gore, političke agende radikalne ljevice. Posao modernog konzervativnog predsjednika je da ograniči, kontroliše i usmjerava izvršnu vlast u ime američkog naroda.“
Autori Projekta 2025 predlažu da se oko 40 hiljada funkcionera prebaci u kategoriju političkih namještenika. Ujedno, u ovu kategoriju se ubraja oko četiri hiljade zaposlenih koji treba da se mijenjaju zajedno sa predsjedničkom administracijom.
Da bi zamijenili 40 hiljada zaposlenih sebi lojalnim kadrovima, u okviru Projekta 2025 republikanci su kreirali posebnu bazu podataka svojih kadrova.
Kako objašnjava bivši Trampov šef Kancelarije za upravljanje kadrovima Pol Dens, cilj je da se „okupi armija provjerenih, obučenih i pripremljenih konzervativaca koji će prvog dana početi sa rušenjem administrativne države“.
U Projektu 2025 se, takođe, predlaže masovna čistka zaposlenih u Stejt departmentu, zadrži politički nadzor nad kadrovskom politikom u Pentagonu i vojsci.
Nova administracija bi od prvih dana trebalo da primjenjuje Zakon o pobuni iz 1807. godine koji dozvoljava upotrebu vojnih jedinica prilikom suzbijanja mogućih protesta.
Ujedno, Projekat predlaže potpuno raspuštanje Ministarstva prosvjete i prekid saveznog nadzora nad školskim obrazovanjem.
Predlaže se i zatvaranje saveznog Fonda za pomoć porodicama sa niskim primanjima.
U Projektu 2025 se negira problem klimatskih promjena i predlaže ukidanje svih izvršnih naredbi predsjednika Bajdena u vezi sa zelenom energijom.
U zdravstvenom sektoru, prema Projektu 2025, vlada treba da promoviše imidž tradicionalne porodice. Preporučuje se da se saveznim osiguravajućim kompanijama zabrani da plaćaju promjene pola i hitnu kontracepciju. Dostavljanje lijekova za abortus biće označeno kao krivično djelo.
Prema ekonomskom planu, Projekat 2025 nudi još veće smanjenje poreza od Trampove reforme iz 2017. godine. Preporučuje se smanjenje poreza na dobit sa 20 na 18 posto, a porez na kapitalnu dobit da bude umanjen na 15 sa sadašnjih 20 posto, dok porez od prihoda na ulaganje treba da se potpuno eliminiše.
Porez na dohodak podijelio bi se u dvije kategorije sa stopama od 15 i 30 posto (sada ih je sedam). Tako bi se poresko opterećenje za bogate Amerikance smanjilo.
Autori Projekta 2025 insistiraju da vlasti Sjedinjenih Država izvrše masovnu deportaciju ilegalnih migranata za koje se cijeni da ih ima više od 10 miliona (to su lica bez pravnog statusa). Mnogi od njih su u zemlji duži niz godina, a oko milion je u braku sa američkim državljanima.
Za masovnu deportaciju Projekat 2025 predlaže da se angažuje vojska, a državna i opštinske policije obavežu da pomognu.
Kako je Projekat 2025 izašao na svjetlo dana, Bajdenova administracija se na njega okomila, te su posljednjih mjeseci mediji aktivno pisali i isticali da se radi o radikalnoj ideologiji. Demokrate su ga koristile za kritiku republikanaca.
Tramp se u jeku kritike ogradio od Projekta, izjavivši da ne zna ništa o njegovim kreatorima, što je bilo u suprotnosti sa njegovim ranijim izjavama. Istina, Projekat 2025 je pokrenut još 2023. godine, kada Tramp nije bio zvanični kandidat Republikanaca, pa Tramp ima osnovu za distanciranje od njega. Međutim, 140 članova Trampove administracije učestvovalo je u izradi ovog dokumenta.
Da bi Tramp realizovao osnovne teze iz Projekta 2025 potrebna mu je podrška Kongresa, naročito za sva pitanja vezana za budžet i poreze. To, opet, zavisi od toga da li će Republikanci zadržati kontrolu nad Predstavničkim domom i hoće li je ostvariti nad Senatom. No, najveća prepreka u sprovođenju Projekta mogu biti organi pravosuđa.
Tokom prvog Trampovog mandata savezni sudovi su više od 70 puta blokirali politiku njegove administracije o imigraciji, zdravstvenoj zaštiti i drugome. Takve odluke su donosile sudije koje su imenovali i demokratski i republikanski predsjednici. Ali, konačni arbitar u sudskim pitanjima je Vrhovni sud, koji je pokazao naklonost prema Trampu. On sam je imenovao trojicu od devet sudija.
Na osnovu „principa imuniteta“ okončan je krivični postupak protiv Trampa, vođen zbog nezakonitog čuvanja tajnih dokumenata. Doktrina „predsjedničkog imuniteta“ štitiće Trampa i ukoliko bude realizovao osnovne teze iz Projekta 2025.
Sve su prilike da će se Tramp kao predsjednik više baviti američkim unutrašnjim pitanjima, a manje spoljnom politikom. Tu su neka pitanja već jasna – usmjerenost na sputavanje ekonomskog rasta Kine, što podrazumijeva više carine i poreze za kinesku robu, kao i potkopavanje odnosa Kine i Tajvana.
To, opet podrazumijeva okončavanje sukoba Rusije i Ukrajine, na štetu Ukrajine, naravno.
Kako će Srbija i Republika Srpska u svemu tome proći? Nadati se boljem.
Očišćene liste čekanja na Institutu "Dedinje": Lekari radili od jutra do sutra, 12 operacija dnevno
Izvor: Sveosrpskoj
