Cilj američkih pomorskih snaga bio je da obezbeđuju trgovinske puteve širom sveta i da spreče neprijatelje da se približe njenim granicama. Međutim, u 20. veku, Vašington je počeo da kontroliše druge regione kroz stalno prisustvo u vojnim bazama.
Moć američke mornarice počiva na sposobnosti da koristi silu ili da zapreti upotrebom sile, primećuje Savin. Prema američkoj pomorskoj doktrini, pomorska moć ima nekoliko bitnih elemenata, među kojima su "demonstracija sile" i "sigurnost na moru". Ova poslednja je direktno povezana sa pomorskom trgovinom, budući da se oko 90 odsto svetske trgovine odvija pomorskim putevima. Važan element je i "humanitarna pomoć", koji obezbeđuje medicinsku, prehrambenu, logističku i bezbednosnu pomoć saveznicima.
"Sigurnost na moru" i "humanitarna pomoć" se koriste u oblasti diplomatije i spoljne politike, iako se još na samom početku formiranja američke pomorske sile pojavio koncept "diplomatije topovnjača", zasnovan na kombinaciji vojnih i političkih akcija SAD, dodaje ruski geopolitičar.
SAD jačaju svoje pomorske snage
Trenutno oko 340.000 ljudi služi u američkoj mornarici, a u rezervi ih je još 94.000. Prema izveštaju Kongresa od 6. avgusta 2024, američka mornarica ima 296 brodova, od kojih je glavna udarna snaga 12 nosača aviona, 31 desantni brod, 15 krstarica, 73 razarača, 23 fregate i 66 podmornica, od kojih je 12 opremljeno balističkim projektilima.
U skladu sa potrebama Pentagona planirano je povećanje flote na 381 brod, uključujući 31 veći amfibijski brod, koji bi trebalo da budu izgrađeni 2030-ih. Osim toga, mornarica planira da ojača svoju flotu sa 150 bespilotnih plovila do 2045. godine, u okviru stvaranja "hibridnih snaga", koje će delovati iznad i ispod površine mora.
Bliski istok je najvažnija tačka američkog vojnog prisustva na svetskim morima. Peta flota SAD odgovorna je za područje od približno 2,5 miliona kvadratnih milja, uključujući Persijski zaliv i Omanski zaliv.
Posebne pomorske snage za region Bliskog istoka stvorene su u SAD 1949. godine. Godine 1971. osnovana je američka pomorska baza u Bahreinu. Regionalno sedište američke Centralne komande nalazi se u Kataru. Trenutno je nekoliko hiljada američkih vojnika stacionirano na Bliskom istoku, a još nekoliko hiljada se nalazi na brodovima raspoređenim u ovom regionu.
SAD imaju vojne baze u najmanje 19 zemalja, kao što su Bahrein, Egipat, Irak, Izrael, Jordan, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija, Sirija ili Ujedinjeni Arapski Emirati. Takođe, američka vojska poseduje velike baze u DŽibutiju i Turskoj, koje se nalaze pod drugim regionalnim komandama, ali značajno doprinose američkim operacijama na Bliskom istoku.
Proteklih godina SAD su pojačale svoje prisustvo i u Persijskom zalivu zbog povećanja regionalnih napetosti izazvanih palestinsko-izraelskim sukobom, napadima Huta i pretnjama odmazdom Izraelu koje stižu iz Teherana, podvlači Savin.
Amerikanci će povećati pomorsko vojno prisustvo na Bliskom istoku
Međutim, krajem prošle godine propao je veliki udar SAD protiv Huta, a Huti nastavljaju da redovno lansiraju rakete i bespilotne letelice na Izrael i na različite ciljeve u Crvenom moru. Uostalom, sve snage povezane sa Islamskom Republikom Iran označene su kao "potencijalni neprijatelji SAD". Hezbolah raspolaže sa 45.000 boraca, pokret jemenskih Huta sa oko 30.000.
Bliski istok je organski povezan sa mediteranskim regionom, primećuje ruski geopolitičar, koji se nalazi pod kontrolom NATO-a. Američka Šesta flota je bazirana u Napulju i upravo iz tog pravca može da zapreti Severnoj Africi, kao što je bio slučaj u Libiji, tokom NATO operacije protiv ove zemlje 2011. godine. Bliski istok je u blizini ogromnog Indo-pacifičkog regiona, za koji se primenjuje koncept slobodnog i otvorenog regiona (FOIP).
Kako uočava Savin, FOIP, pored stimulisanja interakcije između američkih partnera, nudi konceptualni pristup za suprotstavljanje kineskoj strategiji "Jedan pojas, jedan put", uvlačeći Australiju i druge zemlje u antikinesku koaliciju.
Američko vojno prisustvo na Bliskom istoku ostaje najvažnija struktura za globalni sistem kontrole nad svetskim morima i trgovačkim putevima. Prognoze da se SAD navodno spremaju da napuste Bliski istok nemaju mnogo osnova, zaključuje ruski geopolitičar. Naprotiv, Amerikanci će verovatno ojačati svoje pomorsko prisustvo u regionu.
Ukrajinski vojni ekspert poziva: Treba hitno napustiti Kursk
Izvor: RT
