Hrvatska zaštitnica građana Tena Šimonović Ajnvalter istakla je da bi "česti izlivi nasilja i netrpeljivosti sve trebalo da zabrinu jer ne vode ničemu dobrom".
"Ne samo da mogu normalizovati nasilje, uključujući i verbalno, već i animozitet prema svima koji nisu kao vi – ne razmišljaju, pričaju, veruju ili izgledaju kao vi. Mogu rasplamsati stereotipe i predrasude, a to vodi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje", izjavila je Šimonović Ajnvalter.
Istakla je da je "svakako odgovornost na državi" i zvaničnicima na pozicijama moći – policiji, državnom tužilaštvu i sudovima, kao i na obrazovnom sistemu – ali da važnu ulogu mogu da odigraju i "mnogi drugi koji imaju uticaj u društvu, kao što su verske vođe, sportisti i drugi".
"Netrpeljivost vidimo na društvenim mrežama i odnedavno pojačano na ulici, a dok država toleriše netolerantne kada krše zakon, netolerancija raste", navela je Šimonović Ajnvalter.
Poručila je da je na nasilje potrebno odgovoriti kako to zakon predviđa, kroz rad policije, državnog tužilaštva i sudova, ali i da svi treba da se podsete "kako da se razgovara, sluša i raspravlja", te da tome treba učiti i decu.
"Treba češće da pokušavamo da se stavimo u tuđe cipele i da razmišljamo o položaju i potrebama drugih osoba. Treba da proverimo informacije pre nego što počnemo da ih delimo, kritički da razmišljamo o svemu što čujemo i vidimo u medijima i na društvenim mrežama. Treba da reagujemo na govor mržnje tako što ćemo ga prijaviti i, na kraju, tako što ga nećemo koristiti", istakla je hrvatska zaštitnica građana.
Podsetila je da je Hrvatska svojim Ustavom tačno odredila kakva država želi da bude – između ostalog i zemlja slobode, jednakosti, nacionalne i ravnopravnosti polova, socijalne pravde, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava.
"Ali ustavne vrednosti su tu upravo da bi nas štitile od različitih vrsta nepravde, zloupotreba, nasilja, nestabilnosti i polarizacija, a jake su samo onoliko koliko ih građani dobro poznaju, a država čuva na način da o njima obrazuje građane, kako u školama, tako i kroz odluke koje donosi, u svim granama vlasti", poručila je Šimonović Ajnvalter.
Naglasila je da "svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja i javnog okupljanja", ali da to "ne znači da je svaki govor zaštićen slobodom izražavanja jer ona prestaje tamo gde počinje govor mržnje, koji je zabranjen, baš kao što su zabranjeni i diskriminacija i zločini iz mržnje".
Poručila je da je Međunarodni dan tolerancije prilika da se svi podsete da ne treba svi da budu isti, već jednaki, odnosno ravnopravni, kao i da niko ne bi smeo da se suoči sa nasiljem i diskriminacijom zbog toga koje je nacionalne pripadnosti, vere, boje kože, pola, polne orijentacije ili neke druge osobine.
Od početka novembra bilo je više incidenata i pretnji usmerenih prema srpskoj zajednici u Hrvatskoj.
Izvor: RTS
