Najnovije

Istraga zvučnog incidenta ulazi u završnicu: Ostalo da se saslušaju još tri osobe

Slučaj zvučnog incidenta na velikom protestu prošle godine u Beogradu ponovo je dospeo u fokus javnosti nakon pisanja lista „Politico“, koji je objavio da su srpske i ruske bezbednosne službe sprovodile eksperimente na životinjama kako bi ispitale efekte zvučnih topova, a povodom istrage o tome da li je upotrebljen akustični uređaj 15. marta. Sa druge strane, skoro godinu kasnije, istraga koju vodi Tužilaštvo u Srbiji o zvučnom incidentu ulazi u završnicu i preostalo je da se saslušaju još tri osobe, nakon čega će biti doneta odluka o daljem postupanju.

Za mesec i po dana navršiće se godina od zvučnog incidenta na velikom protestu u Beogradu, 15. marta. Više stotina ljudi je tada zadobilo povrede i osetilo posledice zvučnog incidenta, a dok režim negira da je upotrebljen akustični uređaj, istragu vodi Prvo osnovno javnog tužilaštvo u Beoogradu.

Zvučni incident se dogodio tokom odavanja pošte u Ulici kralja Milana, nakon kojeg se veliki broj građana, više hiljada njih, požalilo na zdravstvene probleme. Prema podacima šest nevladinih organizacija na sajtu zvuk.labs.rs, obrađeno je čak 3.032 svedočenja ljudi koji su osetili to „nešto“ 15. marta. Sakupili su njihova iskustva i sortirali ih po određenim kategorijama: opis zvuka, fizička i psihička iskustva osim zvuka, posledice zvuka, posledice stampeda, linija dejstva nepoznatog zvučnog uređaja od Terazija, preko Ulice kralja Milana do Slavije.

Ispitano oko 200 građana

Portal Nova.rs uputio je pitanja Prvog osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, kako bismo proverili dokle se stiglo sa istragom s obzirom da se uskoro bliži godinu dana od incidenta.

Kako nam je rečeno iz ovog Tužilaštva, od oko 200 građana koje je bilo potrebno ispitati, za početak februara zakazana su ispitivanja za još preostalo troje, nakon čega će biti doneta odluka o daljem postupanju.

Šta su građani rekli?

Inače, kako je Nova.rs ranije pisala pozivajući se na informacije nevladinih organizacija, građani su zvuk opisivali na različite načine: kao detonaciju ili eksploziju, zvuk mašinsko-drumsko-šinskog vozila, zvuk rakete, projektila i ispaljivanja vatrometa, neidrživu, neobjašnjivu i/ili apstraktnu buku, zvuk aviona, letelice ili drona, zvuk niske frekvencije (huk, brujanje, vibracije), uragan, cunami, zemljotres, kao kretanje mase ljudi, vojske, policije, stampedo, konji, krdo životinja, galop, topot, tutnjava, ljudska vriska, zviždanje i povici.

„Strah. Bila sam sa suprugom i roditeljima. Izgubila sam ih u trenutku i prepala se da je njih pokosio neki auto“, opisala je jedna žena koja se nalazila kod SKC-a.

LJudi su govorili i o tegobama koje su zadobili, poput glavobolja, zujanja u ušima, a neki su zadobili i povrede prilikom pada usled stampeda.

„Imamo ih, u skladištu“

Ubrzo nakon zvučnog incidenta pojavila se informacija da je upotrebljen zvučni top, što su bezbednosne službe i aktuelni režim demantovali.

Najpre je rečeno da nemamo akustične uređaje, međutim, pojavila se informacija da ih imamo i da su ovi uređaji nabavljeni pre nekoliko godina, iako njihova nabavka nije zakonom regulisana.
Ministar policije Ivica Dačić je posle nekoliko dana negiranja priznao da MUP Srbije ipak ima ove uređaje, ali ih ne koristi.

Svoju prvu izjavu Dačić je nazvao „nespretnom“, ali je dodao da nije korišćen i da nije u sastavu opreme kojom MUP raspolaže i da je „na sigurnom“, u magacinima. Ipak, ubrzo je došlo do nove korekcije izjave.
Naime, pojavila se slika LRAD-a montiranog na policijskom džipu, u danu protesta, kod Skupštine Srbije.

Usledilo je novo oglašavanje Ivice Dačića koji je istakao da LRAD koriste za obaveštenje i upozorenje.

Ceo slučaj je došao i do Evropskog suda za ljudska prava. Sud je izdao 29. aprila 2025. godine privremenu meru kojom se kojom nalaže Republici Srbiji da se do daljeg uzdrži od upotrebe zvučnih uređaja u svrhu kontrole okupljenih građana.

Kako je CRTA pisala, odluka je usledila nakon zahteva koji su, u ime 47 građanki i građana, podnele organizacije civilnog društva – Beogradski centar za ljudska prava, Crta, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Inicijativa A 11, Građanske inicijative i FemPlatz.

Izvor:Nova

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA