U nemačkim oružanim snagama pokrenute su promene koje pokazuju da vojni vrh više ne računa samo na kratke i vremenski ograničene operacije.

Nove smernice za obuku elitnih jedinica obuhvataju znatno zahtevnije zadatke, drugačije uslove delovanja i mogućnost da vojnici duže vreme ostanu izvan svojih baza.

Nemačka jedinica za specijalne operacije KSK prilagođava obuku mogućem dugotrajnom vojnom sukobu sa Rusijom. Tu promenu potvrdio je komandant jedinice, brigadni general Andreas Kine, u razgovoru za nemački Bild, navodeći da se pripreme sada neposredno usmeravaju prema ruskim oružanim snagama.

Prema njegovim rečima, raniji koncept angažovanja specijalnih jedinica podrazumevao je operacije koje su obično trajale približno tri dana. Nakon izvršenog zadatka vojnici su se vraćali u bazu, ali novi planovi predviđaju znatno duži boravak na terenu, bez redovnog povratka u matične jedinice.

Kine je objasnio da se nemački specijalci sada pripremaju za situacije u kojima trajanje operacije neće nužno biti unapred određeno. Takav pristup predstavlja značajnu promenu u načinu planiranja zadataka, jer zahteva sposobnost delovanja tokom dužeg perioda u složenim borbenim uslovima.

Poseban deo obuke odnosi se na suprotstavljanje protivniku koji raspolaže tenkovima, artiljerijom, bespilotnim letelicama i savremenim sredstvima elektronskog ratovanja. Vojnici istovremeno uvežbavaju operacije na ekstremno niskim temperaturama, što odgovara mogućim uslovima angažovanja na istočnom krilu NATO-a.

Nemačka vojska priprema specijalne jedinice i za zadatke koji bi morali da budu završeni pre angažovanja glavnih snaga Bundesvera. Prema planovima koje je izneo komandant KSK, specijalci bi u slučaju sukoba sa Rusijom trebalo da započnu dejstva pre nego što u borbu stupi nemačka 45. oklopna brigada, raspoređena u Litvaniji.

Brzina reagovanja predstavlja jedan od važnih elemenata takvog koncepta. Kine je naveo da njegovi vojnici mogu da polete iz Štutgarta u roku od četiri sata, čime bi se omogućilo njihovo angažovanje pre dolaska većih nemačkih kopnenih formacija.

Komandant je podsetio i na vežbe održane u baltičkim državama, tokom kojih su nemački specijalci demonstrirali svoje sposobnosti. Prema njegovoj oceni, takve aktivnosti treba da pokažu Moskvi da bi eventualni napad na neku članicu NATO-a mogao da dovede do velikih ruskih gubitaka.

KSK je stacioniran u kasarni Cepelin u gradu Kalvu, u nemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg. Jedinica broji približno 1.500 pripadnika, ali samo oko trećine njih neposredno obavlja specijalne borbene zadatke. Preostali sastav angažovan je na drugim poslovima neophodnim za funkcionisanje formacije.

Istovremeno, jedinica nije u potpunosti kadrovski popunjena. Prema podacima njenog komandanta, trenutna popunjenost iznosi između 70 i 80 odsto, dok stroge kriterijume selekcije uspeva da ispuni tek oko 15 odsto kandidata.

Promene u obuci nemačkih specijalaca dolaze u vreme kada se u Berlinu sve češće razmatra mogućnost budućeg direktnog vojnog sukoba NATO-a i Rusije.

Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus ranije je govorio o 2029. godini kao mogućem vremenskom okviru za takav sukob, zbog čega se pripreme oružanih snaga sve više usmeravaju na sposobnost delovanja u uslovima ozbiljne vojne konfrontacije.

Sa ruske strane više puta su odbačene tvrdnje da Moskva namerava vojno da napadne Nemačku ili druge evropske države. Ruski predsednik Vladimir Putin izjavljivao je da Rusija nema razloga za sukob sa Evropom i da ne planira napad ni 2029, ni 2030. godine, niti u kasnijem periodu.

Uprkos takvim izjavama, nemačka vojna komanda nastavlja prilagođavanje svojih elitnih jedinica scenariju sukoba sa ruskim oružanim snagama, pri čemu su dugotrajan boravak na terenu, borba protiv savremenih vojnih sistema i brzo angažovanje specijalaca postali ključni elementi novih priprema.

Webtribune