BEOGRAD - Sabor Srpske pravoslavne crkve odlučio je da prihvati dijalog s Rimokatoličkom crkvom povodom namere da kanonizuje kardinala Alojzija Stepinca, a za predsednika Komisije za dijalog imenovan je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.
Tu odluku Sabor SPC je doneo na redovnom zasedanju, koje je završeno juče. Sveti Sinod će, po nalogu Sabora, obrazovati odgovarajuću komisiju i razgovaraće se o Stepinčevoj ulozi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata, a u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa u 20. veku. Protiv kanonizacije Stepinca su i SPC i državni vrh, a predsednik Srbije Tomislav Nikolić je tim povodom prošle godine pisao papi Franji, sa kojim će se sastati u septembru. Protekle sedmice Nikolić je o toj temi razgovarao u Beogradu s kardinalom Kurtom Kohom, predsednikom Papskog saveta za promociju hrišćanskog jedinstva i prema informacijama sa sastanka, upozorio Vatikan da odustane od kanonizacije Stepinca. Nikolić je izrazio zabrinutost da bi odluka o proglašenju Stepinca svetim narušila sve do sada urađeno na poboljšanju odnosa Srbije i Hrvatske. Stepinca je Rimokatolička crkva 1998. godine progasila za blaženog, što je presudan korak ka proglašenju za svetitelja. U srpskoj javnosti Stepinac je poznat pre svega kao čelnik "Crkve u Hrvata", odnosno nadbiskup zagrebacki iz vremena NDH, 1941-1945. godine. Stepinac, kojeg deo istoričara prepoznaje kao duhovnog oca "Endehazije", u kojoj je ubijeno oko milion ljudi, od kojih je najveći broj Srba, unet je u rimokatolički kalendar kao "blaženik", a svojevremeno ga je papa Jovan Pavle Drugi vernicima preporučio kao "novog zastupnika pred Bogom".
Pročitajte još:JEZIVI DETALJI NAPADA U SARAJEVU: 30 muslimana tuklo 5 Srba – pretili klanjem i psovali „Je#em ti majku četničku“!POTPUNA AGRESIJA: Ukrajina danas izvršila 28 napada na DNRZAVRŠEN SABOR SPC: Otvara se dijalog sa Vatikanom
Stepinac se, naime, kao zaštitnik hrvatske crkve priklonio vrhu NDH na celu sa Antom Pavelićem tako što se uključio u fundamentalne strukture režima - vojsku, kao vikar, i Hrvatski sabor, kao njegov član. Oktobra 1946. godine zagrebački sud osudio je Stepinca na 16 godina zatvora i prisilnog rada i na gubitak političkih i građanskih prava zbog saradnje sa ustašama i okupatorom. Bio je pet godina u zatvoru Lepoglava, odakle je pušten krajem 1951. godine od kada se nalazio u nekoj vrsti kućnog pritvora u rodnom Krašiću, Jastrebarsko, nedaleko od Zagreba, sve do smrti 1960. godine. Izvor: Tanjug
Branko Veljković: U ime svih nas, običnih, pišem 
