Pravda

Podolnjaka, koji je prezime promenio početkom devedesetih godina, u nekoliko navrata prozvao je hrvatski premijer Zoran Milanović, rekavši da je taj poslanik "promenio pet stranaka i dva prezimena". Milanović je i u nedavnom nastupu na HRT pokrenuo pitanje česte promene prezimena zbog srpskog i drugih nehrvatskih "prizvuka" i optužio Podolnjaka da se nije borio, već da je išao linijom manjeg otpora. Portali prenose da je Podolnjak, varaždinski profesor ustavnog prava, opširno pisao o promeni prezimena 1992. godine u "Varaždinskim vijestima", maltene se braneći kako nije Srbin. On je tada objasnio da je Hrvat koji je igrom slučaja nosio srpsko prezime, a koje nije bilo rođeno prezime ni njegovog oca, kao ni dede. Podolnjak je, svojevremeno, 1992. godine, u tekstu pod nazivom "Bez generaliziranja", odgovarajući na komentar novinarke "Varaždinskih novina" da je u tom gradu predato 120 zahteva za promenu imena, napisao da je Hrvat koji je slučajno nosio srpsko prezime. NJegovog pradedu, kako tvrdi Podolnjak, usvojio je čovek sa prezimenom Jovanović nakon što je ovaj ostao bez roditelja u Sremskoj Mitrovici. I deda i otac Roberta Podolnjaka izjašnjavali su se kao rimokatolici i Hrvati, a Podolnjak 1992. godine uzima majčino prezime i prilaže kao dokaz kopije rodnih listova svojih predaka. Podolnjak je naveo da se u Varaždinu nikada nije osećao ugroženo zbog prezimena koje je nosio, ali ga je promenio jer nije želeo da njegovo dete nosi "hipoteku prezimena Jovanović, koje je, verovatno, najčešće i možda najsrpskije od svih tipičnih srpskih prezimena".