Kako navode, ruski najveći brod "Admiral Kuznjecov" baš i nije "strah i trepet", već - olupina.
Ovih dana je ruska flota podigla veliku buku uz obale zapadnih evropskih država na svom putu prema Siriji gde će učestvovati u novim napadima na Alepo, a na čelu osam brodova je jedini ruski nosač aviona "Admiral Kuznjecov".
- Ispravno protumačena kao nova Putinova pljuska Britancima i Francuzima, 'moćna flota' ipak nije toliko jaka koliko se čini. Preciznije, njen najveći brod 'Admiral Kuznjecov' zapravo nije baš takav strah i trepet. Bilo je to očito iz gustog crnog dima koji je konstantno okruživao ovaj dizelski nosač aviona, zbog čega je postao predmet pošalice među Britancima - navodi hrvatski list.
Nazvavši ruski nosač aviona "starom kantom", "Jutarnji list" ukazuje da na činjenicu da taj brod na put nikad ne ide bez sopstvenog tegljača "Nikolaja Cikera", za slučaj da se pokvari usred plovidbe.
"Admiral Kuznjecov", dodaje se u tekstu, lepo izgleda na promotivnim slikama, ali zapravo krije prilično loše stanje ispod palube pri čemu, osim nepouzdanih turbina i bojlera, ima katastrofalne vodovodne i sanitarne instalacije zbog čega se polovina toaleta na njemu ne može koristiti.
Pomorski stručnjak Piter Roberts kaže da je "Kuznjecov" jedan od onih brodova koji se u pomorskom žargonu nazivaju "nesrećnim" jer su za njega, navodi on, stvari krenule po zlu još otkako je dizajniran, a kasnije jednostavno nije imao sreće.
Međutim, Roberts i drugi pomorski stručnjaci upozoravaju da to ne znači da "Admirala Kuznjecova" automatski treba otpisati i ističu da je to još uvek veliki, brz i impresivan brod s dobrim avionima.
Na "Kuznjecovu" je smešteno 15 aviona, Migova 29 i Suhoja Su-33, kao i 10 napadačkih helikoptera Ka 52, navodi hrvatski list.
Težak 55.000 tona i dug 305 metara, ruski brod se kroz svoju istoriju borio s nizom poteškoća.
NJegova je izgradnja počela 1982. godine, a deo sovjetske mornarice postao je 1990, dok je potpuno operativan postao tek 1995, ovaj put kao deo ruske mornarice.
Trebalo je da bude prvi brod u svojoj klasi, ali je zbog političkih i finansijskih okolnosti ostao jedini, zaključuje "Jutarnji list". Izvor: Tanjug
