Zaharijeva je, u intervjuu nemačkom dnevniku Velt, optužila Severnu Makedoniju za diskriminaciju bugarskih državljana, navodeći da je prethodnih godina čak 88.450 Makedonaca, na osnovu porekla, dobilo bugarske pasoše.
Bugarska ministarka tvrdi da pretnje bugarskim državljanima stižu sa društvenih mreža, ali i iz redova sveštenika kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve.
"Nažalost, ideja o izgradnji nacije zasnovana na mržnji prema Bugarskoj je i dalje državna politika", rekla je Zaharijeva.
Velt je tekst naslovio "Kao da Berlin slavi dan smrti Hitlera".
"U školskim udžbenicima, 75 godina posle rata, Bugari se i dalje opisuju kao fašisti. Da li bi vi prihvatili da Nemce još uvek nazivaju fašistima u nekim školskim knjigama", rekla je Zaharijeva.
Zaharijeva je, takođe, odbcila vezu krize izazvane bugarskim odbijanjem da odobri početak pregovora Severne Makedonije i EU sa unutrašnjim problemima koji potresaju vlasti u Sofiji.
"To apsolutno nije tačno... To nema veze sa protestima. Podrška vladi po ovom pitanju iznosi 83,5 odsto", rekla je bugarska ministarka.
"Slavili su 40 godina smrti jednog od najmračnijih diktatora - Tita, koji je za menje od deset godina ubio 1,7 miliona ljudi...To je kao kad bi gradonačelnik Berlina došao na ideju da slavi godišnjicu Hitlerove smrti", rekla je Zaharijeva.
Šta želi Sofija?
Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.
Vlasti u Sofiji pak smatraju da je pre početka pregovora potrebno rešiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.
Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahteve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će, kako tvrdi Zaharijeva, biti rešeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korene.
Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Severne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu.
Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Severne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: "Prema Ustavu Republike Severne Makedonije".
Bugarska navodi i da je "makedonski jezik nastao 1944. godine", te da može da se računa jedino kao "pisana regionalna forma bugarskog jezika".
Kako Srbi u Vukovaru preuzimaju vlast u svoje ruke, pročitajte OVDE.
Izvor: RTS/Velt
