U saopštenju dostavljenom medijima, Udruženje je najoštrije osudilo otpor hrvatske desnice, pre svega nepriznate „Hrvatske pravoslavne crkve“, koja vuče korene iz Nezavisne države Hrvatske i poziva da se umesto srpskog identiteta promoviše kategorija „Hrvat - pravoslavac“.
Ukazujući na značaj ovog popisa stanovništva, podsećaju da je reč o trećem popisu od osamostaljenja Hrvatske i prvom od njenog ulaska u Evropsku uniju i poručuju da je osnovni problem to što je u Hrvatskoj Srba sve manje.
Podsećaju da je popisom stanovništva pre ratnih sukoba, iz 1991., u Hrvatskoj bilo više od 600.000 Srba, prvi posleratni popis 2001. pokazao je brojku od 201.600 pripadnika srpske zajednice, a od prošlog popisa iz 2011. godine, kada ih je bilo 186.000, i donošenja Zakon o prebivalištu prema kojem ih je izbrisano oko 70.000, što znači da će ih na ovom popisu biti znatno manje.
U Udruženju se nadaju da će, kako ističu, bez obzira na broj pripadnika nacionalnih manjina koji pokaže predstojeći popis, u Hrvatskoj smanjivati animozitet prema drugačijim, i da će konačno kao članica Evropske unije na bogatstvo različitosti početi da gleda kao na svoju prednost.
Podsećaju da su institucije Srba u Hrvatskoj da bi olakšale popis osmislile zajedničku kampanju Budi e-Srbin!, i izradile internetsku stranicu e-Srbin na kojoj su data uputstva za popis, a objašnjeno je i koja sva prava srpske zajednice u Hrvatskoj proizlaze iz službenog brojnog stanja.
Srbi su pozvani da se slobodno izjasne o tome što jesu, koje su nacionalnosti, kojoj veroispovijesti pripadaju i kojim jezikom govore, bez bilo kakvih ograničenja i pritisaka.
Prva faza popisa u Hrvatskoj, odnosno mogućnost samopopisivanja putem internet stranice e-Građanin, počinje 13. septembra odnosno 27. septembra klasičnim putem.
Ističe se da popis nije samo od značaja za daljnje društvene i demografske projekcije i analize nego prvenstveno radi ostvarivanja pojedinačnih prava.
Kako je Milan Knežević razmontirao Đukanovića, pogledajte OVDE.
Izvor: Tanjug
