Najnovije

HRVATSKA, CRNA GORA I ALBANIJA NEMAJU PVO SISTEME: Šta imamo mi, a šta ostali u regionu?

Skoro sat vremena bespilotna letelica TU 141 STRIŽ, provela je u vazdušnom prostoru NATO-a pre nego što je pala pored studentskog doma u Zagrebu. Lansirana je iz Ukrajine. Provela je tri minuta u Rumuniji, 45 u Mađarskoj i 7 u Hrvatskoj. Gde je bio sistem PVO i čime raspolažu te i ostale zemlje u regionu?

Pancir-S (Foto: Jutjub)

Ne dešava se često da dron, nemalih dimenzija, usled noći padne na glavni grad neke države. I ne samo neke, nego članice NATO-a. Koliko je i da li je u sebi imao eksploziv ne zna se tačno, a ne zna se ni kako je preleteo dve države članice NATO-a i srušio se u trećoj, a da ga pre toga nije oborila nečija PVO raketa.

U mirnodopskim uslovima nema te posade i tog sistema, ma koliko savremen bio, koji može da obori neku letelicu za manje od 15 minuta, u tome su saglasni bivši pripadnici sistema protivvazduhoplovne odbrane, ali i upućeni.

"I Mađarska, a naročito Rumunija imaju izuzetno kvalitetne sisteme PVO, ne samo raketne sisteme nego i radarske sisteme i lovačku avijaciju. Međutim to su velike zemlje, Rumunija jeste kupila Patriot, ali pitanje je koliko je isporučeno, koliko su uspeli da ovladaju korišćenje tog sistema", kaže Vojkan Kostić, glavni urednik agencije Beta.

Nekadašnji sovjetski uticaj ogleda se i u sistemima PVO, pa tako Rumunija poseduje sisteme srednjeg dometa S-75 Volhov i S-125 Neva. Treći sistem srednjeg dometa je MIM- 23 Hok, američke proizvodnje, baš kao i Patriot. Rumunija poseduje i znatan broj prenosivih sistema PVO.

I Mađari kombinuju istočne i zapadne sisteme. Oslanjaju se na Kub, ali i na francuski Mistral 2 i Mistral 3, integrisan na platformi Atlas. Mađarska se oslanja i na lovačku avijaciju, čiji je najveći adut švedski avion Gripen.

Bugarska jedina raspolaže sredstvom velikog dometa S-300 P. Reč je o najstarijoj verziji S-300. Osim toga, Bugarska koristi i Nevu i Kub. U ukupno pet diviziona, Bugarska u naoružanju ima i S-200. U upotrebi u kopnenoj vojsci su i laki prenosni raketni sistemi.

U bivšim jugoslovenskim republika i sistemi pvo iz vremena Jugoslavije.

"Severna Makedonija, Albanija, Crna Gora, BiH i Hrvatska u principu nemaju sistem PVO, imaju pojedine zemlje osmatračke radare i lake prenosne sisteme. Tako da nemamo u susedstvu zemlje koje imaju PVO, ako tako možemo da kažemo, što zbog politike što zbog ulaska u NATO, gde je drugačiji sistem", ističe Miodrag Savić pukovnik raketnih jedinica RV i PVO u penziji.

Uglavnom su to isti sistemi - Strela 2M, Strela 10, Igla, Šilo, a neke države poseduju i vučnu artiljeriju, kao što je L/70 Bofors.
Gde je tu Srbija?

"Srbija je jedina zemlja koja ima sve tri glavne komponente sistema PVO i radarske sisteme i raketne jedinice i lovačku avijaciju. Mi smo kupili neko vreme, ali sada već treba razmišljati šta je to što bi trebalo nabaviti novo. Određeni iskorak je napravljen, kupili smo jednu bateriji sistema Pancir, ali mi imamo 5 diviziona, dakle potrebno je kupiti mnogo više ukoliko želimo da zamenimo postojeću tehniku", kaže Kostić.

A postojeća tehnika je ista ona koja je dejstvovala i 1999 godine za vreme agresije NATO-a. Pored Pancira u naoružanje se uvode i domaći Pasarsi koji će pored topa imati i rakete Mistral 3. Sa posebnom pažnjom svi očekuju dolazak kineskog sistema srednjeg dometa FK-3, za čiji dolazak se formira nova jedinica u sastavu 250. raketne brigade za Protivvazduhoplovna dejstva, navode stručni portali.

Šta pokazuje rat u Ukrajini

Vojkan Kostić objašnjava da svaka država treba da poseduje i ofanzivne kapacitete.

"Ukrajina je makar na papiru raspolagala po nekim procenama čak sa 28 diviziona sistemom S-300, to su možda prve verzije i stariji sistemi, oni su osim toga raspolagali sa mnogim drugim sistemima PVO. Međutim najveći pojedinačni uspeh u nanošenju štete ruskom ratnom vazduhoplovstvu, ostvarili su onda kada su ofanzivnim sredstvima, dakle raketama sa višecevnim lanserima i po nekim procenama čak nekim balističkim raketama, dejstvovali po neprijateljskim aerodoromima".

Šta je baterija, a šta divizion

Baterija je deo diviziona, a divizion brigade, objašnjava Savić, "divizion je osnovna taktička jedinica, a baterija je jedinica koja se nalazi u sastavu bataljona odnosno diviziona.

Kada je u pitanju raketni divizion PVO Neva on ima i radare sve ostalo, tu je razlika. Baterija je deo vatrene jedinice diviziona, a divizion deo brigade, kao združene taktičke jedinice višega roda".

O dešavanjima u Mariupolju pročitajte OVDE.

Izvor: RTS

 

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA