Piše: Predrag Ćeranić
NAKON što su najvažnije članice NATO dale odobrenje Ukrajini da koristi rakete dugog dometa za napade na teritoriji Rusije, Kijev je brže-bolje iskoristio zeleno svjetlo da ispali američke i britanske ralete na zacrtane ciljeve.
S obzirom da se radi o visokotehnološkom oružju, to nije bilo moguće bez NATO pomoći, korišćenja američkih satelita, vjerovatno i posada koje su rukovale raketnim sistemima ATACMS. Tako su odnosi Rusije i NATO pali na nikad nižu tačku saradnje. Na samo dno.
Odlazeći američki predsjednik DŽo Bajden donio je odluku (odnosno, neko u njegovo ime) da se Ukrajini odobri korišćenje doniranog američkog oružja po ciljevima u Rusiji.
Uslijedio je očekivani domino efekat.
Francuski predsjednik Makron i britanski premijer Kir Starmer donijeli su identičnu odluku vezano za oružje isporučeno Ukrajini od njihovih zemalja. Iz Moskve je nakon prvih američkih raketa koje su gađale rusko tlo poručeno kako smatraju da je NATO napao Rusiju.
Inače, NATO se pokazao kao ratoborna organizacija koja je nakon disolucije Sovjetskog Saveza, i pored obećanja SAD iz 1990. godine da se neće širiti na Istok, veoma brzo prekršio dogovor. Garancije su pale u vodu.
NATO je godine 1990. imao 17 članica, a danas ih ima 31 (Švedska je podnijela zahtjev, ali proces učlanjenja još nije završen).
Nekoliko današnjih članica NATO su zemlje koje su ranije bile u sastavu Varšavskog pakta.
Ruski predsjednik Vladimir Putin na konferenciji za novinare održanoj nakon samita BRIKS-a u Kazanju ponovo je optužio Zapad za nepravedno širenje Sjevernoatlantske alijanse i naglasio da će Rusija ispraviti tu nepravdu.
Kako bi se razumjele riječi predsjednika Rusije, treba se prisjetiti dogovora između američkog ministra vanjskih poslova DŽejmsa A. Bejkera i bivšeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova tokom njihovog sastanka 9. februara 1990. godine. Raspravljajući o statusu ujedinjene NJemačke, Bejker i Gorbačov su konstatovali da se NATO neće proširiti na teritoriju Istočne NJemačke, a isto je obećanje ponovio i generalni sekretar NATO-a 17. maja iste godine u Briselu.
Kako danas izgledaju te riječi? Izgledaju kao i svi sporazumi sa Zapadom.
Zapad krši sporazume koje je potpisao u Dejtonu, Kumanovu, Minsku …
NATO je Rusiju nazvao „najznačajnijom i najdirektnijom pretnjom po bezbednost saveznika“ a odnosi Rusije i NATO nalaze se na najnižoj mogućoj tački. NATO je deklarativno zaržao „Temeljni akt“ sa Rusijom. Riječ je o dokumentu potpisanom 1997. godine i govori o zajedničkom cilju – „izgradnji stabilne, mirne i nepodijeljne Evrope“. Međutim, širenje NATO-a na istok predstavlja egzistencijalnu prijetnju.
Savjet Rusija-NATO, tijelo oformljeno nakon Hladnog rata u cilju bezbjednosne saradnje i zajedničkih projekata, nije se sastajalo od 2022. godine, a odnosi sa Rusijom su se tokom godina stalno pogoršavali. Da li je moguć dijalog Rusije sa NATO? Da li NATO želi mir kao što ga Rusija želi?
Si vis pacem – para bellum.Tako glasi latinska izreka, a u prevodu znači: Ako želiš mir, spremaj se za rat.
Odbrambena doktrina bivše Jugoslavije mogla se sažeti u riječi njenog predsjednika Josipa Broza Tita: Živimo kao da će vječno biti mir, spremajmo se kao da će sutra biti rat. Dakle, protivnik će nas poštovati i prema nama neće ispoljiti ratne prijetnje ukoliko procijeni da smo vojno snažni i da ćemo se moći odbraniti.
Rusija se sem podizanja proizvodnje oružja i saradnje sa saveznicima na viši nivo, okrenula i mobilizaciji patriotskih snaga, pri čemu je najvažnije vaspitanje mladih u patriotskom duhu. U osnovne škole uveden je predmet Osnovi bezbjednosti i zaštita otadžbine (Osnovы bezopastnosti i zaщita Rodinы), odnosno radi se o preimenovanju i dopuni sadržaja predmeta Sigurnost života (Bezopasnostь žiznedeяtelьnosti) koji će osnovci izučavati u sedmom, osmom i devetom razredu. Znači, zaštita otadžbine podrazumijeva rad na duže staze.
Šta će učiniti Rusija, odnosno kako će odgovoriti Putin na napade američkim i britanskim raketama? Da li postoji mogućnost korišćenja taktičkog nuklearnog oružja prema Ukrajini i njenim pomagačima?
Promjena nuklearne doktrine Rusije bila je prvi Putinov odgovor. Drugi potez bilo je ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete na cilj u Ukrajini u gradu Dnjipro.
Vrijedi napomenuti da korišćenje interkontinentalnih raketa do sada nije registrovano u rusko-ukrajinskom sukobu. Ako je zaista Rusija posegla za tom mjerom, to se, naravno, može shvatiti kao ozbiljno upozorenje Zapadu. Naime, ta raketa može nositi i nuklearno punjenje. Dok u Parizu i Londonu još ne mogu povjerovati da je ispaljena raketa tog profila (ICBM) jer bi to, kako kažu, bila eskalacija sukoba, Rusi korišćenje pomenute rakete uopšte ne komentarišu.
Šta će dalje biti? U kom će se smjeru odvijati događaji?
Oni koji u ime Bajdena upravljaju Amerikom do 20. januara naredne godine, odnosno do inaguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa, iz petnih žila se trude da mu „zagade bunar“, odnosno najavljeno okončanje sukoba u Ukrajini učine „nemogućom misijom“.
Široka je lepeza mogućnosti za kojima može da posegne Putin. Nije isključeno da Rusija otrpi i napade američkim i britanskim raketama (naravno, uzvratiće po ciljevima u Ukrajini) i da sačeka Trampovo ustoličenje, nakon čega slijedi novo „dijeljenje karata“.
To dijeljenje, odnosno novi raspored snaga neće mimoići ni BiH.
Sud BiH, očito pod uticajem poznatih ambasada, žuri da donese presudu u predmetu koji vodi protiv predsjednika Srpske, kako bi se sve, čak i donošenje drugostepene presude, okončalo do Trampove inauguracije. Znaju da Dodik ima direktnu vezu sa novim američkim predsjednikom i da bi oni koji mu rade o glavi mogli odgovarati za zloupotrebu položaja.
NEVIDLJIVI UDARI: Ruska avijacija razara utvrđenja u Časovom Jaru
Izvor: Sveosrpskoj.com
