Profesor Milo Lompar ocenio je na tribini Srpskog debatnog kluba „Srpski glas: Srbija nakon izbora“, održanoj u Jagodini, da Srbija ulazi u novu političku fazu u kojoj je neophodno izgraditi snažnu nacionalnu i demokratsku političku opciju, koja će biti protivteža pokušajima monopolizacije političkog i društvenog života. On je upozorio da se politička podela u Srbiji godinama oblikuje tako da se sukobljene strane bore za vlast, dok uticaj stranih centara moći ostaje prisutan u oba politička tabora.
Lompar je ukazao da je konstituisanjem novog skupštinskog saziva završen period političkog međuvremena i da sada počinje razdoblje u kojem će politički akteri morati da pokažu šta zaista zastupaju.
„Danas je obrazovana najviša zakonodavna vlast u zemlji i posledično sledi izvršna vlast, Vlada i instrumenti vladanja. Time smo prešli u političko stanje. To znači da sada sve što kažemo ne može da bude odbacivano idejom da nije trebalo nešto reći ili da nije trenutak da se kaže. S tim je završeno“, poručio je Lompar.
On je ocenio da se od 2008. godine, a naročito od 2012, postepeno uspostavljala politička podela koja odgovara interesima stranih činilaca. Prema njegovim rečima, Srbija se našla u situaciji u kojoj se politička scena svodi na dve suprotstavljene strane, dok se suštinsko pitanje samostalnosti države potiskuje u drugi plan.
„Mi sada imamo dve strane. Ta podela je napravljena tako da na kraju tog lanca uvek bude isti strani činilac i da on obavlja posredovanje između sukobljenih strana. U isto vreme, te strane su u teškom unutrašnjem sukobu oko vlasti, a ne oko autonomije u odnosu na strane činioce“, istakao je profesor.
Lompar je naglasio da Srbija, kao mala država i narod, ne može da zanemari uticaj međunarodnih faktora, ali da to nikako ne znači da mora bezuslovno da sledi njihove zahteve.
„Mi smo mala zemlja, mali narod da bismo mogli da ignorišemo uticaj stranih činilaca. Ali to ne znači da moramo da ih bezuslovno sledimo, a pogotovo da moramo da izbegavamo da neutrališemo negativno dejstvo koje se na nas proteže“, rekao je Lompar.
Posebno se osvrnuo na pokušaje Srpske napredne stranke da i nakon gubitka vlasti zadrži monopol nad tumačenjem patriotizma i određuje ko u Srbiji može da se predstavlja kao rodoljub. Prema njegovoj oceni, takav pristup nije nov, jer su i ranije političke strukture pokušavale da prisvoje pravo da određuju šta je ispravna politika i ko ima pravo da učestvuje u odlučivanju o budućnosti zemlje.
„Njihova logika je vrlo jasna. Samo smo mi ta rodoljubiva stranka koja može da odredi šta je mera rodoljubivog ponašanja. To je ponašanje koje nije tako daleko od ponašanja nekadašnje Demokratske stranke, koja je zastupala stanovište da samo mi znamo šta je budućnost, progres i napredak ove zemlje. Oba ta ponašanja počivaju na ideji monopola, na ideji vladanja celinom društvenog života“, upozorio je Lompar.
On je ocenio da je Srbiji potrebna politička snaga koja će istovremeno braniti nacionalna i demokratska uverenja, odnosno koja će pitanje srpskog nacionalnog identiteta povezati sa slobodom i pravima građana.
„Izgubili smo jedan osećaj koji treba da obnovimo, a to je da je potrebna strana koja zastupa u isto vreme i nacionalna i demokratska uverenja. I ono što se tiče slobode i ono što se tiče srpskog naroda, i to u najširem smislu“, naglasio je profesor.
Govoreći o studentskoj listi, Lompar je napravio razliku između studentskog protesta i političkog delovanja nakon izlaska na izbore. On je objasnio da je podrška studentima tokom protesta bila podrška društvenoj grupi koja je pokrenula važno pitanje zakonitosti i odgovornosti institucija, ali da se njihovim ulaskom u političku arenu menja i priroda odnosa prema njima.
„Dok je bio u pitanju studentski protest, solidarnost sa njima bila je solidarnost sa jednom društvenom grupom koja pokreće važno moralno pitanje zakonitosti jedne države. Postavljeno je pitanje da li u ovoj zemlji postoji zakon i da li se on sprovodi. Međutim, prelazak na politički nivo i izbore znači nešto drugo“, objasnio je Lompar.
Prema njegovim rečima, politička organizacija više ne može da se poziva isključivo na moralni autoritet protesta, već mora da odgovara za svoje političke odluke i predloge. Posebno je istakao da poslanici studentske liste, kao predstavnici najjače političke snage u novom skupštinskom sazivu, moraju da preuzmu punu odgovornost za ono što budu radili.
„To je sada ime jedne političke organizacije i tu političku organizaciju predstavlja njenih 140 poslanika, koji su realna vlast u zemlji. Iz njih će da proistekne Vlada. Ono što je ključno jeste da tih 140 ljudi, sa imenom i prezimenom, nose odgovornost za odluke koje će doneti i niko ih te odgovornosti ne može osloboditi“, poručio je Lompar.
On je dodao da se nova vlast ne može kritikovati pre nego što bude formirana i pokaže svoje konkretne poteze, ali da je neophodno zadržati demokratsku kritičnost i jasan otklon od politike Srpske napredne stranke.
„Ona se ne može kritikovati dok se ne formira i dok se ne pokaže u nekom razumnom periodu. Moramo pokazati jedan stepen normalne demokratske tolerancije. Ali kada se ona bude kritikovala, to mora podrazumevati otklon od politike Srpske napredne stranke. Ako tog otklona nema, onda se čovek utopi u matricu koja se pokazala kao negativna“, rekao je profesor.
Lompar je kao jedan od glavnih zadataka buduće nacionalne političke opcije naveo očuvanje srpske nacionalne ideje u njenom demokratskom duhu. U tom kontekstu, ukazao je da Srpska napredna stranka, prema njegovoj oceni, ne može da bude njen verodostojan zastupnik, jer je potpisivanjem Briselskog sporazuma i kasnijim političkim odlukama doprinela ugrožavanju teritorijalnog integriteta Srbije.
„Ne može srpsku nacionalnu ideju čuvati stranka poput Srpske napredne stranke, koja je tu ideju kompromitovala praktično tako što je na državnom nivou ugrožavala teritorijalni integritet Srbije, od Briselskog sporazuma pa nadalje“, istakao je Lompar.
On je kritikovao i podsticanje unutrašnjih podela među Srbima, navodeći da nacionalna politika ne sme da služi za stranačke obračune niti za stvaranje neprijateljstva prema Srbima koji žive izvan granica Srbije.
„Nasuprot tome treba zastupati demokratsku politiku srpskog integralizma. Razumeti da je Srbija matična zemlja srpskog naroda. Razumeti da imamo srpski narod u Republici Srpskoj, ne da bismo ga upotrebljavali, nego da bismo sa njim kulturno, ekonomski i u svim drugim mogućim vidovima sarađivali“, rekao je profesor.
Lompar je podsetio i na položaj Srba u Crnoj Gori, gde se, prema njegovim rečima, više od trećine stanovništva izjasnilo kao pripadnici srpskog naroda, kao i na srpske kulturne i verske tragove u Hrvatskoj i Severnoj Makedoniji. Naveo je da nacionalna politika mora da prepozna i čuva te istorijske i kulturne veze, ali bez njihovog zloupotrebljavanja za dnevnopolitičke ciljeve.
„Moramo da razvijamo jednu kulturnu srpsku nacionalnu ideju, a ne da je upotrebljavamo za jednostrane stranačke obračune. To su naše tradicije i u Republici Srpskoj i u Crnoj Gori, ali imamo i naše kulturne tradicije u Hrvatskoj i drugim prostorima na kojima je srpski narod vekovima živeo“, naglasio je Lompar.
Posebno oštro je govorio o spajanju patriotske retorike sa korupcijom i ličnim bogaćenjem. Prema njegovim rečima, nacionalna politika gubi svaki smisao ako se koristi kao pokriće za pljačku države i privredno propadanje.
„Aksiom, dakle istina koja se ne proverava, za afirmisanje srpske nacionalne ideje podrazumeva da srpska nacionalna ideja traži da se ne krade. Ne može se spojiti odbrana srpskog nacionalizma sa pljačkom i privatnim bogatstvom. Tu mora da se povuče razdeonica“, poručio je profesor.
Lompar je istakao da nacionalna ideja mora da bude istovremeno tradicionalna i moderna. To, kako je objasnio, podrazumeva čuvanje istorijskog nasleđa i identiteta, ali i poštovanje individualnih prava i sloboda koje pripadaju svakom pojedincu.
„Mi živimo u 21. veku. Individualna prava pojedinca u Evropi podignuta su na vrlo visok stepen i ona se moraju poštovati. Pojedinac ima prava koja pripadaju njegovoj slobodi, njegovom izboru i načinu na koji će da postoji. Ali s druge strane postoji nešto što se zove pravo zajednice na postojanje“, rekao je Lompar.
Prema njegovoj oceni, zadatak nacionalne politike jeste da pronađe ravnotežu između prava pojedinca i prava zajednice da očuva svoj identitet, kulturu i istorijski kontinuitet.
Na kraju izlaganja, Lompar je pozvao na okupljanje ljudi različitih znanja, profesija i političkih iskustava, uz ocenu da nijedan pojedinac ne može sam da ponudi rešenja za sve probleme društva. Kao primer naveo je potrebu da se u okviru zajedničke platforme povežu stručnjaci iz oblasti rudarstva, medicine, društvenih nauka i drugih oblasti.
„Moramo naučiti da na platformi srpske nacionalne ideje počnemo da sarađujemo. To nikada neće biti idilično. Biće različitih interesa i preplitanja različitih uticaja, ali ako budemo imali ovaj osnovni okvir, vremenom ćemo pokušati da dobijemo poverenje ljudi i da oni kažu: ovi ljudi nas neće izneveriti“, zaključio je Lompar.
Njegova poruka sa tribine bila je da Srbiji nije potrebna nova politička isključivost, već nacionalna i demokratska opcija koja će čuvati interese srpskog naroda, poštovati slobodu pojedinca i odbaciti korupciju, stranački monopol i podele koje slabe državu.
SrbijaVukadinović: Sudbina SNS- a između DS i DPS-a Mila Đukanovića - PAD REJTINGA im tek PREDSTOJIIzvor: Pravda






