Čak 42 opštine u Srbiji imaju više birača nego stanovnika i to je samo još jedan nesklad koji se javlja kada je u pitanju birački spisak pred vanredne parlamentarne izbore. Pojavljuje se sve više ljudi na nepostojećim adresama po gradovima širom Srbije, što otvara pitanje kako je moguće da broj punoletnih građana upisanih u birački spisak bude toliko veći od ukupnog broja stanovnika. Član Gradske izborne komisije Beograda Zoran Alimpić za Novu objašnjava da su to uglavnom nezakoniti glasovi, zato što su u pitanju lažna prebivališta ljudi koji su, u stvari, stranci.

Ognjen Rašuo, član Komisije za reviziju biračkog spiska iz Zeleno-levog fronta naveo je da u 42 opštine u Srbiji imaju više upisanih birača nego stanovnika, i da je rekorder Mali Zvornik, gde je prijavljeno 16.136 birača, dok, prema popisu stanovništva iz 2022. godine, ta opština broji 11.219 stanovnika.

Rašuo je naveo da su uglavnom razlog takvog skoka broja birača ljudi iz Republike Srpske koji prijavljuju fiktivna prebivališta kako bi dobili dokumenta.

Ista situacija dešava se i u Čačku, gde su opozicione stranke upozorile da se u biračkom spisku nalazi veliki broj birača koji uopšte nemaju adresu, da su upisani na kućnom broju 0, ali i da pojedina naselja imaju više glasača nego što imaju stanovnika.

Pravnik Simo Stokić i dugogodišnji član Gradske izborne komisije iz Čačka za televiziju Nova kazao je da ima informacije da dosta lica iz Republike Srpske sasvim regularno i legalno vrše prijavu prebivališta u Republici Srbiji na osnovu naših propisa.

A kako je to moguće?

Naime, Zakonom o državljanstvu, Srbi iz Republike Srpske imaju pravo na državljanstvo Republike Srbije, ali osim državljanstva, građanin da bi glasao na izborima mora da bude upisan i u jedinstveni birački spisak.

Da bi neko bio upisan u jedinstveni birački spisak, mora da ima teritorijalnu vezu sa Republikom Srbijom, ili da bude prijavljen u lokalnoj samoupravi u Republici Srbiji.

Zoran Alimpić, komentarišući anomaliju u biračkom spisku, da se u različitim mestima u Srbiji pojavljuje više birača nego stanovnika, za Novu objašnjava da se problem javlja zato što je veliki broj ljudi dobio srpsko državljanstvo, a da nisu nikada živeli u Srbiji, da im roditelji nisu živeli u Srbiji i po našem zakonu ti ljudi uopšte ne bi mogli da glasaju.

Međutim, svedoci smo da te osobe ipak glasaju na izborima u Srbiji, a Alimpić pojašnjava kako je to moguće.

"Neko se fiktivno, lažno prijavi negde u Srbiji, kao da mu je tu prebivalište, da će tu da živi, a zapravo neće, da bi mogao da glasa. Na primer, neko iz Republike Srpske pređe Drinu, dođe u Mali Zvornik, prijavi se tamo u MUP-u, i kaže - ja ću od sada tu da stanujem. Da bi to uradio, on mora da dokaže gde će da stanuje, pa ili mora da da dokaz da je kupio stan ili kuću, da je vlasnik, ili saglasnost nekog vlasnika stana ili kuće da će on živeti kod njega", objašnjava Alimpić.

Sagovornik Nove napominje da je naravno moguće da neko zaista može da se doseli u Srbiju zbog posla, života, i da stvarno živi na toj nekoj adresi, i da je to po zakonu.

"Ali, nije po zakonu ako je to fiktivno i lažno. MUP, po zakonu, treba da odbije lažnu prijavu prebivališta. Čak MUP može da izvrši terensku proveru kasnije, da vidi da li ta osoba stvarno tu živi, i ako ne živi, da ga onda pasivizuju,odnosno da ga izbrišu", kaže Alimić.

On napominje da vladajuća Srpska napredna stranka "napumpava " birački spisak, tako što dodeljuje državljanstva, a potom te ljude prijavljuje širom Srbije, i upozorava da su takvi glasovi na izborima - nezakoniti.

"SNS koristi sve mogućnosti da pobedi na izborima, i masovno dodeljuje državljanstva stanovnicima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, koji su u stvari odande i nisu nikad živeli u Srbiji, pa ih onda organizovano, preko određenih spiskova i preko filijala SNS-a prijavljuju po raznim mestima u Srbiji. Naprednjaci mogu da potpišu da primaju kod sebe jednog, pet, deset, sto Bosanaca, da kao žive kod njih. Imali smo slučaj sina gradonačelnika Ljubljane koji se prijavio kod predsednikovog kuma. Znači, to su fiktivne prijave radi glasanja", objašnjava Alimpić i dodaje:

"I onda imamo situaciju da se, u stvari, napumpava birački spisak, pa ispadne da imamo 900.000 ljudi više na biračkom spisku nego što realno živi u Srbiji i što je utvrđeno popisom. To su nezakoniti glasovi, zato što su to lažna prebivališta ljudi koji su, u stvari, stranci. U stvari su fiktivne prijave, samo da bi ti ljudi bili upisani u birački spisak".

Alimpić naglašava da postoji razlika između republičkih i lokalnih izbora i to u tome što se na republičkim izborima oni prijave da glasaju u tim zemljama na biračkim mestima, dok za lokalne ne može da se glasa u inostranstvu, već moraju da dođu u Srbiju, u mesta gde su ih rasporedili da su fiktivno prijavljeni.

"I onda imamo one scene koje su bile u Beogradu, u Areni, a u Novom Sadu u Spensu, gde se bukvalno organizuju nekakvi call centri, gde se autobusima dovode hiljade i hiljade ljudi iz Bosne, koji pojma nemaju ni gde su došli, ni gde žive, ni gde treba da glasaju. Onda ih oni odatle organizovano razvoze kombijima, automobilima, na njihova biračka mesta, ne bi li oni glasali. To je jedna čista izborna prevara, izborna manipulacija koja je i štetna za celu državu, jer mi zapravo ne znamo koliko imamo stanovnika. Ako im više ne bude dovoljno, taj broj iz Bosne, počećemo da usvajamo Kineze", kaže Alimpić i podvlači:

"Jedno je dobiti državljanstvo, a sasvim drugo postati glasač".

Podsećanja radi, pravo glasa na parlamentarnim izborima imaju svi državljani Srbije, bez obzira na kojoj adresi u zemlji i inostranstvu imaju prijavljeno prebivalište.

Kako glasaju birači u inostranstvu, a kako u Republici Srpskoj

Zoran Alimpić objašnjava da je važno znati da postoje dve grupe glasača.

"Jedni su oni koji su živeli u Srbiji i iselili su se i oni često ostanu u biračkom spisku, ali ne žive više tu i nemaju prebivalište u Srbiji, već je njihovo prebivalište u inostranstvu. Po zakonu oni nemaju pravo da glasaju na lokalnim izborima, jer za to morate imati prebivalište u određenoj lokalnoj samoupravi u Srbiji, ali boravište možete da imate. Prebivalište je mesto u kome vi zaista živite i radite i onda imate pravo da glasate na lokalnim izborima, i naravno i na parlamentarnim i predsedničkim".

Međutim, kaže Alimpić, ukoliko ste otišli pre dosta godina u inostranstvo, onda je vaše boravište ili prethodno prebivalište bilo, na primer, u Čačku, a vaše sadašnje prebivalište je, na primer, u Minhenu.

"Onda možete da se prijavite pred parlamentarne ili predsedničke izbore, da po mestu vašeg sadašnjeg prebivališta glasate, odnosno boravišta, i onda kad se prijavite diplomatsko-konzularnom predstavništvu, oni pošalju upit u mesto vašeg prethodnog prebivališta, gde ste živeli pre iseljenja. Zatim ta lokalna samouprava, referent za birački spisak, briše vas iz biračkog spiska, a budete upisani na birački spisak za glasanje u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, gde oderede da organizuju izbore u inostranstvu, i to je sve po zakonu kako treba da bude".

Ovo je jedna vrsta birača, i taj proces je upravo u toku - ljudi u inostranstvu se prijavljuju kako bi mogli da glasu 25. okotbra.

Ali imamo i drugu vrstu birača, kao što su stanovnici Bosne i Hercegovine, a ima ih i u drugim državama, kaže Alimpić.

"To su Srbi, pravoslavne veroispovesti, koji žele da se upišu u državljanstvo Srbije, ali koji nisu imali prebivalište u Srbiji. Oni su rođeni u Bosni i Hercegovini, i nikad nisu imali prebivalište. U našem zakonu o biračkom spisku, piše da, da bi neko glasao u inostranstvu, mora da ima mesto svog prethodnog prebivališta gde je nekada bio upisan u biračkom spisku. Ili on lično, ili jedan od njegovih roditelja - otac ili majka. I to mesto se upisuje prema njegovom bivšem prebivalištu, gde je rođen, gde je živeo, ili njegovih roditelja njegovih. Neko se prijavi sad da hoće da glasa, prvo je uzeo srpsko državljanstvo, nije živeo u Srbiji, ali su mu roditelji živeli u Srbiji, i on se prijavi svojoj ambasadi, potom ambasada pošalje upit, pronađu ga u opštini, i prema tome ga upišu u birački spisak. Ali on je tu pasivan, tu ne može da glasa, nego će glasati u toj zemlji u kojoj je ", objašnjava sagovornik Nove.

Nova.rs