Pravda

Glavna zastupnica Hrvatske Vesna Crnić-Grotić rekla je da je SRJ, pod vođstvom Slobodana Miloševića organizovala, podstakla i počinila "genocidnu kampanju" u Hrvatskoj, u nameri da "delimično ili potpuno uništi" tamošnje nesrpsko stanovništvo. Ideja Velike Srbije, rekla je Crnić-Grotić, pokrenuta je 1986, a od 1990. je Milošević, zajedno sa svojim saradnicima, uključujući Vojislava Šešelja i Željka Ražnatovića-Arkana, pokrenuo je "genocidnu kampanju" u Hrvatskoj. Počela je, kako je istakla, "govorom mržnje protiv Hrvata" koja je "otvorila vrata genocidnim aktima". Kao ilustraciju tih akata, hrvatska delegacija prikazala je sudijama snimak uništenog Vukovara. Posle pada Miloševića, uprkos pregovorima o "pravičnom rešenju" sa novim vlastima u Beogradu, "mnogi politički lideri u Srbiji ostali su uporni do današnjih dana u negiranju" zločina u Hrvatskoj, tvrdi hrvatska zastupnica, precizirajući da hrvatske vlasti još tragaju za 864 nestale osobe, kao i za mnogim kulturnim dobrima. "Pokušali smo više puta, ali nove vlade u Srbiji ostale su nevoljne da se suoče sa istinom", naglasila je Crnić-Grotić. Navela je primer predsednika Srbije Tomislava Nikolića, koji "odbija" da prizna da je u Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid, "uprkos presudi ovog suda". Crnić-Grotić je primetila i da se Nikolić nije odrekao svoje povezanosti sa Vojislavom Šešeljem. Zastupnica Hrvatske tvrdila je i da Srbija "traži utočište" u činjenici da niko nije bio optužen, ni osuđen za genocid u Hrvatskoj pred Haškim tribunalom. "To ne znači da genocida nije bilo, niti propusta da se on spreči", rekla je zastupnica Hrvatske. Prihvatajući da je Srbija pokazala spremnost da krivično goni neke od počinilaca zločina u Hrvatskoj, Crnić-Grotić je ukazala na "uznemiravajuće" nedavno poništavanje prvostepenih presuda počinicima zločina u Lovasu i Vukovaru, pred višim i ustavnim sudom. To, po Hrvatskoj, "baca dugačku senku na posvećenost Srbije vladavini prava i pravdi". Crnić-Grotić potvrdila je da će Hrvatska kao veštaka za političku i istorijsku pozadinu "genocidne kampanje" vlasti SRJ pred sud izvesti Sonju Biserko, predsednicu Helsinškog odbora u Srbiji, koju je nazvala osobom besprekorne reputacije. Delegacije Hrvatske nastavlja izlaganje svojih argumenata, istorijskim pregledom raspada bivše Jugoslavije, o kojem govori ko-zastupnica Andrea Metelko-Zgombić. Hrvatska je 1999. tadašnju SR Jugoslaviju tužila za genocid nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom tokom rata na hrvatskoj teritoriji 1991-95, a Srbija je 2010. godine uzvratila kontratužbom da su vlasti u Zagrebu, operacijom Oluja u avgustu 1995, počinile genocid nad Srbima koji su živeli u Kninskoj krajini. Za utorak i sredu, zakazani su iskazi svedoka, ali odlukom Suda mediji neće smeti da ih objavljuju do kraja rasprave, 1. aprila. Kako saznaje Beta, strane su se dogovorile da iskazi svedoka u spis budu uvedeni u pisanom obliku, a da se u sudnici pojave samo oni koje suprotna strana želi da unakrsno ispita. Hrvatska nije zatražila da ispita nijednog od svedoka Srbije i oni se neće pojaviti pred sudom. S druge strane, srpski zastupnici će, pred sudijama, unakrsno ispititivati šest svedoka Hrvatske. Izlaganje argumenata u prilog svojoj tužbi, Hrvatska će nastaviti u četvrtak i petak. Od 10. marta, zastupnici Srbije će uzvratiti izlaganjima o hrvatskoj tužbi, ali i kontra-tužbi koju je zvanični Beograd podneo protiv Zagreba. Druga runda razmene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila. Izvor: RTS / Pravda