Najnovije

SPECIJALNI SAVETNIK ZA MEĐUNARODNE ODNOSE: Aja Sofija i geopolitika neoosmanizma

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je svojim ukazom pretvorio Aja Sofiju (Svetu Sofiju) u džamiju. Svečano kao džamija otvorena je 24. jula 2020. godine kada je održana i prva masovna molitva muslimanskih vernika. Ova velelepna crkva utemeljena za vreme imperatora Istočnog Rimskog carstva Justinijana, bivša je pravoslavna patrijaršijska saborna crkva sa sedištem u Istanbulu.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan i Aja Sofija (Foto: tccb.gov.tr/ Pixabay/ Pravda)

Piše: Vanja Vučenović, specijalni savetnik za međunarodne odnose i geopolitiku u Srpsko-Ruskom centru “Majak”

Iako je ovaj događaj, po skromnom mišljenju autora ovih redova, prošao nedovoljno zapaženo, on predstavlja krupni geopolitički potres koji će sasvim sigurno promeniti arhitekturu međunarodnih odnosa u deceniji koja je ispred nas. U svakom slučaju, primarno, reč je o pitanju verskog karaktera, jer nedvosmisleno govori o novom povlačenju hrišćanske civilizacije pred narastajućom islamskom silom. Ipak, on se naprosto ne sme posmatrati izolovano od novog pravca delovanja savremene Turske.

Isprva stidljivo promovisan u mandatu nekadašnjeg čuvenog turskog ministra spoljnih poslova Ahmeta Davutoglua, koji se može odrediti savremenim rodonačelnikom takve ideologije, neoosmanizam je sa slučajem Aja Sofija zvanično etabliran kao zvaničan kurs turske spoljne politike.

Radi se o turskoj nacionalističkoj, islamističkog ideologiji koja zagovara veći politički angažman i prisustvo današnje Republike Turske na velikom geopolitičkom prostoru nekadašnjeg Osmanskog carstva. Neoosmanizam teži i obnavljanju političko-kulturološkog uticaja nekadašnje osmanske imperije na svim onim teritorijama koje je držala pod svojom kontrolom. Nema sumnje da u ovaj glomazni areal ulaze geografski prostori Zakavkazja, Srednje Azije, Bliskog istoka pa i sam Balkan, gde se nalazi i Srbija.

Zato se kao adekvatno u ovom trenutku nameće pitanje ko je sposoban da efikasno obuzda ovakav silovit i organizovan turski nalet koji lako može dovesti u pitanje opstanak hrišćanske Evrope ili makar onoga što je od takve Evrope danas preostalo? Kakva će biti uloga Rusije, kao najmoćnijeg stožera okupljanja istinski hrišćanskog sveta, u svemu tome? Verovatno suštinska i odlučujuća. Ili u pogledu direktne konfrontacije sa Turskom, ili u raspodeli interesnih zona na onim teritorijama na kojima se geopolitički, verski i kulturološki uticaji prelamaju i ukrštaju.

Opet, s druge strane, pored ovakvih nastojanja Turske, postoje i pojave metafizičke prirode koje mogu obuzdati gotovo svaku zemaljsku silu.

Autor ovih redova se opravdano pita da li je moguće isterati Boga iz svetinje na tako prizeman način što ćete prekriti ikonostase i mozaike na kojima su prikazani Hrist, arhanđeli i sveci. Ne sećam se da je to nekome dugoročno na zemlji pošlo za rukom, a i svaki onaj ko bi potezao za takvim činom, nije se mogao pohvaliti time da ga je pratila neka sreća. Ipak, Sveta Sofija nije ni obična hala niti mehana, već ugaoni kamen dvomilenijumske hrišćanske tradicije, što bi i vreme koje je pred nama i krupne geopolitičke promene koje će uskoro zapljusniti svet, to simbolično i suštinski moglo pokazati.

Amerikanci poslali oklopna vozila Prištini! Više o tome OVDE!

 

Izvor: Pravda

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA