Iz masovnih protesta koji su počeli nakon rušenja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024, kada je poginulo 16 ljudi, nastala je studentska lista, najveći politički protivnik i izazov Aleksandru Vučiću, od kada je na vlasti. Studentski pokret je za gotovo dve godine napravio veliki zaokret u Srbiji, a prema analizi Dragana Popovića, direktora Centra za praktičnu politiku, studenti su doneli jačanje demokratskih odnosa u društvu i državi. Popović navodi da su, zahvaljujući studentima, sada u modi vrednosti poput slobode i pravde.
Naime, kako piše Popović, na prodemokratskoj strani već došlo do ozbiljne promene, zahvaljujući studentima.
"Formalno, kampanja je tek počela. Suštinski, ona radikalska, usmerena na uništenje demokratskog sistema i pravne države ne prestaje od 2012. Međutim, sada je i na drugoj – onoj prodemokratskoj strani – došlo do ozbiljne promene", naveo je Popović, a potom objasnio šta je to po njemu važno studentski pokret.
IZDRŽLjIVOST
Za početak, Popovič ističe da je pokret studenata pokazao izdržljivost kao nijedan prodemokratski pokret do sada.
"Već dve godine oni uporno i strpljivo vode kampanju za spas temeljnih vrednosti društva, ne odustajući na preprekama, zaobilazeći minska polja, spotičući se, ali, mnogo važnije, i ustajući nakon svakog pada. Za društvo koje zna kratkoročno da zasija, ali takođe teško održava kontinuitet u bilo kakvom kolektivnom poslu, ovo je ogromna promena. Dakle – upornost i istrajnost".
Direktora Centra za praktičnu politiku, napominje i da su studenti sve vreme učili iz sopstvenih grešaka.
UČENjE KROZ PROCES
"Tokom dve godine ekstremno turbulentnih događaja, suočen sa nemilosrdnom radikalskom vlašću, otetom državom i razorenim i demotivisanim društvom, studentski pokret nije dopustio da bude zaustavljen, da se tvrdoglavo ukopa kad negde udari u zid, da uvređeno digne ruke i da svali odgovornost na navodno nepopravljiv narod. Ne, oni su učili iz svojih grešaka, menjali su taktiku, prilagođavali metodologiju. Po prvi put neko je uspeo da parira milijardama našeg novca koje vlast bezobzirno troši na sopstvenu kampanju, i to pameću", kaže Popović i dodaje:
"Mogli su da ostave prve verzije dokumenata i da uđu u rat sa kritičarima – nisu! Mogli su da ostave ljude spornih biografija i da opet, inadžijski, teraju sa njima do kraja – nisu! Mogli su da ostanu pri prvobitnom planu u kom nije bilo zahteva za izborima i da, kao toliki pre njih, proglase metode principima, a frustracije vrednostima – nisu! Dakle – mudrost i učenje na sopstvenim greškama".
MOBILIZACIJA
On ističe da je studentski pokret uspeo da mobiliše ljude da se bore za sopstvenu zemlju u trenutku kada se činilo da su od toga gotovo svi digli ruke.
"Sveopšta apatija, pretpolitičko društvo, razočaranje u politiku kao takvu podstaknuto naporima vlasti da se ljudima ogadi politika, ali i praćeno sličnim trendovima širom sveta, sve to je vodilo ka sve manjem učešću ljudi u javnom životu", kaže Popović i podseća da je uvek bilo otpora, i da i sadašnji pokret dobrim delom počiva na njemu.
"Već u julu 2012. sam napravio Apel za odbranu vladavine prava koji su potpisale brojne organizacije civilnog društva i ugledni pojedinci, protestujući protiv nelegalne smene guvernera NBS Dejana Šoškića. U Apelu je, između ostalog, stajalo: 'Vlada koja u startu odabere da udari na jednu od temeljnih vrednosti modernog i demokratskog društva ne može očekivati nikakvo razumevanje niti podršku javnosti i civilnog sektora u Srbiji'. I znam da su mnogi 'prvoborci' ljuti, jer im se čini da njihova borba nije dovoljno uvažena. Ali, šta nam je bio cilj? Da budemo u pravu i da budemo večita manjina koja će gledati društvo sa visine ili da to društvo menjamo?", upitao je.
Popović navodi da su sada došle generacije koje imaju sposobnost da mobilišu mnogo veći broj ljudi.
"Nego bilo ko od nas do sada. Da li je to dobro ili loše, što su se ljudi aktivirali? Dakle – povratak poverenja ljudi u političke procese i javne poslove".
POVERENjE
Popović napominje da je poverenje u studentski pokret donelo stotine novih, uglednih ljudi, vrlo ozbiljnih biografija, koji su sada spremni da se žrtvuju za spas društva i države.
"Ti ljudi nisu stasali u našim (pret)političkim okvirima gde se mulja, trguje, dogovara iz zatvorenih vrata, gde su stranke kompanije koje imaju vlasnike, gde je autoritarizam princip koji se ne dovodi u pitanje. O ovome nam svedoči i ponašanje ovih ljudi. Oni su trenutno svuda po Srbiji, sa svojim komšijama, na štandovima, idu od vrata do vrata, razgovaraju sa ljudima. Kada smo poslednji put imali da 250 kandidata ide po Srbiji i razgovara sa ljudima – predstavljajući se kao neko ko će sutra da ih zastupa u parlamentu? Mi svoj suverenitet na izborima prenosimo na ovih 250 ljudi. Od ogromnog je značaja ko su oni, ali i koliko shvataju takvu, izuzetno odgovornu dužnost. Sada, konačno, građani vide svoje kandidate, razgovaraju sa njima, a teme su planovi i programi za budućnost".
Dodaje da je to ogromna promena u Srbiji i jedna od važnijih pretpostavki za izgradnju demokratije.
"Naravno, ne dovoljna, ali neophodna za početak. Uz ovakve poslanike, imamo šansu da sutra obnovimo politički život, danas gotovo potpuno uništen, bilo uz jačanje postojećih prodemokratskih stranaka koje su podržale studente, bilo uz formiranje novih, ako se za tim ukaže potreba. Dakle – jačanje demokratskih odnosa u društvu i državi", objašnjava Popović.
DRUGAČIJA KAMPANjA
On naglašava i da je kampanja studenata za predstojeće izbore potpuno drugačija - pozitivna, vesela, pobednička, puna energije i optimizma.
"Studenti imaju inicijativu, oni postavljaju trendove, a vlast, prvi put od 2012, juri za protivnikom, odgovarajući uglavnom lošom imitacijom poteza iz studentske kampanje (kontra skupovi, kontra slogani, kontra štandovi, kontra studenti...). U kampanji se igra, peva, skače, ljudi su veseli i radosni, šire se optimizam i solidarnost", kaže Popović i napominje da se time stiže do mnogo većeg kruga ljudi nego uobičajenim kukanjem na vlast i lamentiranjem nad zlom sudbinom.
"Ima, naravno, onih koji podržavaju studente, a koji još uvek izbacuju svoje frustracije, uglavnom na mrežama, pucajući na sve što se kreće i na one koji su im ostali dužni iz prošlih života – od vlasti do pojedinih opozicionih stranaka. To je neizbežno, ali nije mnogo štetno, sve dok je u okviru istomišljeničkih kružooka na društvenim mrežama. Studentska oficijelna kampanja na to se za sada uglavnom ne obazire i to je odlična strategija! Dakle – kreativnost i pozitivne vrednosti", objašnjava on.
Popović zakljućuje da je Srbija zapravo već promenjeno društvo nakon dve godine - ispunjena nadom i optimizmom, verom da su promene na bolje moguće.
"U modi su vrednosti poput slobode i pravde, demokratskog odlučivanja koje polazi od sopstvene organizacije, insistiranja na vladavini prava umesto vladavini pojedinca, fokusa na ljudima i programima, povezivanja različitih društvenih grupa i izgradnje unutardruštvene solidarnosti. Ove su vrednosti ono što kolokvijalno zovemo 'evropske vrednosti'. Njih donosi studentska lista. I svi sada imamo šansu da pomognemo – i oni koji su se borili od početka i oni koji su birali drugačiji put i oni koji su se sklanjali i oni koji su bili zgroženi i oni koji su bili uplašeni… Svi smo jednako vredni i važni u ovoj borbi. Ajmo jedan reset, pa da gradimo zajedničku zemlju od početka. Studenti pobeđuju!", zaključuje Dragan Popović.
Nova.rs






