Odluka Vašingtona da pokrene vojnu operaciju protiv Irana trebalo je da donese brz rezultat, ali se situacija razvila u potpuno drugačijem pravcu.

Sukob koji je u početku izgledao kao kratka kampanja prerastao je u dugotrajno nadmetanje čije posledice sve snažnije izlaze iz okvira samog bojišta.

Kada je američki predsednik Donald Tramp krajem februara započeo rat protiv Irana, prvi dani išli su u korist SAD. Iranske snage nisu uspele da izvedu značajan uzvratni udar, dok je iranska ratna mornarica pretrpela gubitke. Takav razvoj događaja podstakao je očekivanja u Vašingtonu da bi čitava operacija mogla brzo da bude završena.

Tramp je 11. marta izjavio da će operacija biti okončana u roku od tri nedelje. Međutim, taj proračun nije se ostvario. Umesto brzog završetka, SAD su se našle u dugotrajnom sukobu, što britanski The Telegraph ocenjuje kao glavni američki promašaj u ratu sa Iranom.

Posebno ozbiljna posledica otvorila se oko Ormuskog moreuza, jednog od ključnih pravaca za svetsko snabdevanje energentima. Bivša visoka zvaničnica Stejt departmenta Lorel Rap smatra da je zatvaranje moreuza posledica izbijanja rata, a ne njegov prvobitni uzrok.

Rap, koja sada vodi program za SAD i Severnu Ameriku, ocenjuje da su događaji oko Ormuskog moreuza Teheranu dali snažan instrument za uticaj na svetsku ekonomiju. Problem za Vašington je, prema njenoj proceni, što ne postoji jednostavan način da se novonastala situacija reši.

Bela kuća američku operaciju predstavlja drugačije. Trampova administracija je u saopštenju od 1. marta operaciju „Epic Fury“ opisala kao preciznu vojnu kampanju čiji su ciljevi uklanjanje nuklearne pretnje, slabljenje iranskog raketnog potencijala, savezničkih oružanih grupa Teherana i njegovih pomorskih snaga.

Pošto vojna faza nije donela očekivani brzi završetak sukoba, Vašington je u avgustu prešao na sledeću etapu konfrontacije i objavio početak kampanje finansijskog pritiska na Teheran. Američke vlasti te mere predstavljaju kao nastavak vojnih dejstava drugim sredstvima.

Iran istovremeno preduzima sopstvene protivmere, a posledice sukoba počinju direktnije da pogađaju i SAD. Među problemima sa kojima se suočava Trampova administracija nalaze se rekordne cene dizel goriva u zemlji.

Time se početna računica o kratkoj vojnoj kampanji pretvorila u mnogo širi problem za Vašington: sukob se produžio, Teheran je preko situacije oko Ormuskog moreuza dobio sredstvo ekonomskog pritiska, a američka administracija je posle vojne operacije morala da otvori i front finansijskog pritiska.

Posledice rata istovremeno se prenose na američko tržište goriva, čime cena produženog sukoba postaje vidljiva i unutar samih SAD.

Webtribune