Najnovije

IVAN PAJOVIĆ ZA PRAVDU: Zaduživanje i rast inflacije - evo šta čeka svet nakon pandemije

Posle velikog udara korona-krize, svetska ekonomija je u fazi oporavka i rasta. Međutim, kao što je to oduvek bilo, rast je neravnomeran. Prema prognozama Svetske banke, u ovoj, 2021. godini, očekivani rast globalnog BDP-a biće 5,6%, što je najjači oporavak od recesije za poslednjih 80 godina (prošlogodišnji BDP opao je za 3,5%) Za sledeću godinu očekuje se rast od 4,3%. U nekim zemljama, pre svega u SAD i Kini, osetiće se nagli rast, dok će u evrozoni rast biti sporiji. Razvijene zemlje, sa izuzetkom Kine, suočiće se sa dodatnim problemima, pre svega sa ubrzanjem inflacije i pojavom problema dugova. U SAD zbog uvođenja antikriznog paketa mera pomoći i planova za povećavanje državnih rashoda, BDP-a će narasti do 6,8%, a već sledeće godine taj će se rast usporiti i činiti oko 4,2%, a u 2023. godini opašće do 2,3%.

Dr Ivan Pajović (Foto: Jutjub)

Piše: Dr Ivan Pajović

Među najrazivijenijima najveći rast u ovoj godini očekuje se u Kini – 8,5%, koji će se u 2022. godini smanjiti na 5,4%. 

Svetska banka prognozira ras BDP-a Rusije od 3,2% u ovoj i sledećoj godini, u Turskoj rast od 5% u ovoj i 4,5% u sledećoj godini. Saudijska Arabija imaće rast u ovoj 2,4%, a u sledećoj 3,3%, a što je uzrokovano prosečnom cenom nafte, koja se u ovoj godini prognozira na oko 50 dolara za barel. 

Ubrzavanje svetske inflacije nastaviće se do kraja ove godine, ali u većini zemalja ona će ostati u okvirima ciljane.  Jedan od važnih faktora koji utiče na ukupan rast cena predstavlja veliki rast cena sirovina. Inflacija koja će u razvijenim zemljama biti uzrokovana time, ograničavaće mogućnosti centralnih banaka da daju veću podršku svojim ekonomijama. 

Još jedan rizik za mnoge zemlje predstavljaće rast opterećenja dugovima. Prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF), u proseku razvijene zemlje u prošloj godini duplo su povećale svoj fiskalni deficit zbog pada fiskalnih prihoda i rasta troškova za pomoć svojim privredama u doba krize. 

Rast inflacije dovodi se u vezu sa rizikom prelaza na stagflaciju, stagniranje privrede i rast cena, a razvoj situacije zavisiće od toga koliko će biti stabilan trend povećavanja inflacije. U evrozoni je u aprilu ove godine rast cena na malo dostigao 2%, što je bilo gotovo nezamislivo pre pandemije, dok su u SAD cene skočile čak 4,2%. 

Ruska statistička agencija Rosstat izveštava da je u Rusiji godišnja inflacija u maju prešla 6%, prvi put od oktobra 2016. godine. Više od svega poskupele je hrana. Za godinu dana cene su narasle na 7,4%. Cene ostale robe porasle su za 6,7%, a usluge su poskupele za 3,3%. 

Ruski ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov izjavio je da je godišnja inflacija u Rusiji dostigla svoj najviši nivo, posle kog će se sniziti. Po njegovim rečima, rast inflacije od početka maja meseca ove godine je nije uobičajen, jer su u to vreme bili praznici. On prognozira inflaciju ruske valute do kraja godine u visini od 4,3%. 

Prošlu kolumnu dr Ivana Pajovića pročitajte OVDE.

Izvor: Pravda

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA