Najnovije

ASANŽ UPOZORIO HILARI: Može da se smanji šteta koja bi nastala obvjavljivanjem dokumenata

Pojavio se snimak koji otkriva da je osnivač Vikiliksa nudio pomoć da se smanji šteta koja bi mogla da nastane objavljivanjem sirovih dokumenata.

Sloboda za Asanža (Foto: RIA Novosti)

Dok se ovih dana nagađa da bi Donald Tramp mogao da pomiluje DŽulijana Asanža pre nego što napusti Belu kuću, pojavio se audio-snimak koji dokazuje da je osnivač Vikiliksa upozorio Stejt department 2011. godine da predstoji objavljivanje neredigovanih depeša koje bi moglo da ugrozi neke ljude. Ministarstvo koje je tada predvodila Hilari Klinton ništa nije preduzelo povodom tog pitanja. I tadašnja i sadašnja administracija optužuju Australijanca da je bezobzirnim objavljivanjem „sirovog” materijala ugrozio američke interese i izložio riziku doušnike, disidente, novinare i aktiviste za ljudska prava iz celog sveta.

Zvučni zapis se pojavio ovih dana na američkom istraživačkom portalu „Prodžekt veritas”, naklonjenom desnici. Snimak potvrđuje tvrdnje Asanžovih advokata, iznete u februaru na suđenju u Londonu, da je uzbunjivač čim je saznao da se sprema objavljivanje neredigovanog materijala pokušao da upozori Klintonovu kako bi se zaštitili ljudi koji bi time bili dovedeni u opasnost.

Vikiliks je u aprilu 2010. dobio od pripadnice američke vojske Čelsi Mening 250.000 strogo poverljivih depeša i iste godine u novembru objavio ih je u saradnji sa nekoliko listova, uključujući „NJujork tajms”, „Gardijan” i „Špigl”. Jedan novinar „Špigla” je svedočio na suđenju da je Stejt department bio uključen u nužno redigovanje dokumenata. Depeše su sadržale poverljive podatke iz ambasada i sa ratišta, kao i detalje o pogibiji civila u Iraku, nanevši veliku štetu SAD.

Međutim, sledeće godine je nemački aktivista Danijel Domšajt-Berg, koji je prethodno izbačen iz Vikiliksa, planirao da postavi na internet sve neredigovane depeše. Asanž je tim saznanjem više puta zvao Stejt department da ga upozori i čak je nudio pomoć da se smanji šteta. Objavljeni podaci bi bili neupotrebljivi bez šifre. Međutim, nju su dva novinara „Gardijana”, verujući da je privremena, objavila malo ranije u svojoj knjizi o Vikiliksu kao naslov jednog poglavlja, a javnosti je na to ukazao nemački list „Frajtag”. Advokati su rekli Vikiliksu da jedino Stejt department može preko suda da pokuša da spreči objavljivanje neredigovanih depeša i otkrivanje lozinke. Međutim, ministarstvo predvođeno Klintonovom nije intervenisalo preko sudova.

Na snimku od 75 minuta se čuje kako Asanž kaže Klifu DŽonsonu, advokatu Stejt departmenta, da postoji mogućnost da se na internetu pronađu i uklone šifrovane depeše pre nego što ljudi saznaju šifru. Rekao je da Vikiliks to ne može sam da uradi, ali da je on lično spreman da pomogne Stejt departmentu. Nudio je i da neko iz američke ambasade u Londonu dođe kod njega na konsultacije (tada je bio u kućnom pritvoru), ali to se nije desilo.

Na kraju je sajt „Kriptom”, povezan sa „Pajrat bejom”, prvi objavio sirove dokumente, poništivši devetomesečni trud Vikiliksa i novinara da u saradnji sa timom Stejt departmenta prekriju osetljive podatke. Naposletku je i Vikiliks objavio neredigovane depeše. Profesor Trevor Tim, direktor Fondacije za slobodu štampe, rekao je svedočeći u septembru u slučaju za izručenje Asanža SAD, da čak i da je Vikiliks prvi objavio neredigovane dokumente „nijedan sud nije nikada rekao da je objavljivanje imena u takvom slučaju nezakonito”.

Danima se spekuliše da bi Tramp mogao da pomiluje Asanža, što od njega traži veliki broj aktivista, novinara i političara. Sputnjik piše da je još uvek aktuelni predsednik SAD izgleda naklonjen DŽejmsu Okifu iz „Prodžekt veritasa”, koji je objavio snimak. Asanžovi advokati su početkom godine rekli da je Bela kuća nudila Australijancu pomilovanje 2017. ako kaže da Rusija nije imala veze s hakovanim mejlovima Demokratske stranke koje je Vikiliks objavio 2016. i koji su uticali na izborni poraz Hilari Klinton.

Barak Obama je, podsetimo, pred odlazak s vlasti pomilovao Čelsi Mening, koja je bila osuđena zbog špijunaže i krađe dokumenata na 35 godina zatvora, a odslužila je sedam. Britanski sud bi trebalo 4. januara da donese odluku da li će izručiti Asanža SAD, gde bi za špijunažu mogao da  dobije do 175 godina zatvora.

Kako Mosad preko filmova i serija vrbuje regrute, saznajte OVDE.

Izvor: Politika

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA