Najnovije

KAKAV PREOKRET: Evropa i svet poludeli za ruskom vakcinom, Putin može da nakrivi kapu

Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je prošlog avgusta da je odobrena prva vakcina protiv Kovida-19 u svetu, pre nego što su uopšte obavljeni bezbednosni testovi, što je naravno podstaklo skepticizam.

Putin trijumfuje (foto: Pravda/Jutjub,Kremlin.ru)

Međutim, sada ostale države stoje u redu da bi primile zalihe “Sputnjika V”, nakon što su u uglednom medicinskom žurnalu “Lanset” prošle nedelje objavljeni recenzirani rezultati koji su pokazali da ruska vakcina štiti od smrtonosnog virusa jednako dobro kao i američke i evropske, a daleko su efikasnije, kako piše “Blumberg”, od kineskih.

Najmanje 20 zemalja je odobrilo upotrebu ruskih vakcina, uključujući Mađarsku, dok su ključna tržišta poput Brazila i Indije blizu ovlašćenja. Sada je Rusija bacila oko na tržište EU, dok se blok muči sa programom vakcinacije usled nestašice zaliha.

U globalnoj bici protiv pandemije koja je za nešto više od godinu dana odnela 2,3 miliona života, trka za vakcinama poprimila je geopolitički značaj dok vlade pokušavaju da se izvuku iz velike ekonomske i društvene štete uzrokovane karantinom.

Kao jednoj od šačice zemalja u kojoj su naučnici proizveli efikasnu odbranu od virusa, to je Rusiji dalo značajnu prednost. Odluka Rusije da vakcinu imenuje po prvom satelitu u svetu čijim je lansiranjem 1957. Sovjetski savez trijumfovao nad Sjedinjenim Američkim Državama u svemirskoj trci, samo je podvukao obim značaja koji je Moskva pripisala svom novom naučnom postignuću.

Rezultati kasne faze testiranja nad 20.000 učesnika koji su recenzirani u “Lansetu” pokazuje da ruski “Sputnjik V” ima stopu uspeha od 91,6 odsto.

- Ovo je presudni trenutak za nas – rekao je Kiril Dmitrijev, izvršni direktor državnog Ruskog direktnog investicionog fonda koji je podržao razvoj vakcine i nadležan je za njenu međunarodnu distribuciju.

Iako je previše rano za procenu političkih koristi za Putina, Rusija već popravlja svoj imidž nakon godina međunarodne osude zbog uplitanja u američke predsedničke izbore i targetiranja političkih protivnika na domaćem i spoljnom terenu. Državna televizija na detalje prenosi vesti o isporukama vakcina drugim nacijama.

“Blumberg” smatra da uspeh ruske vakcine neće izmeniti neprijateljstvo zapadnih vlada prema Putinu, iako bi mogao da ojača njen uticaj u regionima poput Južne Amerike, koja se pokazala kao plodno tržište.

- Sa ovom vakcinom pokazali su da su sposobni da proizvedu nešto novo za čime postoji potražnja širom sveta – kaže Oksana Antonenko, direktorka konsultantske firme “Kontrol risks”.

Ograničena proizvodnje najveći su izazov sa kojim su suočeni proizvođači jer globalna potražnja daleko premašuje zalihe. Rusija, koja je obećala besplatne vakcine za svojih 146 miliona stanovnika, počela je sa proizvodnjom prošle godine i vakcine se trenutno prave u zemljama poput Indije, Južne Koreje i Brazila.

Ove nedelje je objavljeno da je blizak saveznik turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana potpisao sporazum za proizvodnju “Sputnjika V” u Turskoj, iako Ankara ima ugovore za kupovinu 50 miliona doza od kineskog “Sinovaka” i 4,5 miliona od “Fajzera-Bajonteka”.

Uprkos uspehu Rusije, domaća potražnja je trenutno “mlaka”, za šta razlog leži u sumnji javnosti u vlasti. Putin (68) je sam podstakao skepticizam u decembru, kad je rekao da čeka na vakcinisanje dok se lek ne odobri za ljude njegovih godina. On još nije rekao da li je vakcinisan, ali druge nacije nisu čekale da to saznaju, ukazuje “Blumberg”.

Dan nakon što je objavio da je pozitivan na Kovid, meksički predsednik Andres Manuel Lopes Obrador rekao je 25. januara da se zahvalio “iskreno brižnom” Putinu za obećanih 24 miliona doza “Sputnjika V” u predstojeća dva meseca. Tri dana kasnije bolivijski predsednik Luis Arse lično je preuzeo pošiljku na aerodromu u La Pazu.

Argentina, koja se mučila da nabavi vakcine, započela je masovni program vakcinacije nakon što je do januara preuzela narudžbu od preko pola miliona doza “Sputnjika V”. Priključile su joj se i Nikaragva, Paragvaj i Venecuela, dok je u Brazilu, najvećem tržištu regiona, početkom februara odlučeno da se ponište uslovi za testiranja treće faze radi hitne upotrebe, što će ubrzati odobrenje vakcine.

U Africi, Gvineja je postala prva država kontinenta kad je u decembru počela da koristi ruski lek, a predsednik Alfa Konde i nekoliko ministara se vakcinisalo. Država očekuje da ove godine dobije 1,6 miliona doza i u pregovorima je za kinesku vakcinu, pored “AstraZeneke”.

Potencijalni kupci “Sputnjika V” su i Zimbabve, Centralna Afrička Republika i Obala Slonovače.

- Nismo u poziciji da kažemo ne bilo kojoj vakcini. Izabrali smo “Fajzerovu”, ali gledamo i druge – rekao je profesor DŽozef Beni, šef Nacionalnog instituta javne higijene Obale Slonovače, dodajući da je sada “hitno potrebno vakcinisanje”.

“Blumberg” ukazuje da se, za razliku od “Fajzerove”, ruska vakcina može čuvati u frižideru umesto zamrzivaču, što olakšava transport i distribuciju u siromašnijim, toplijim državama. Po ceni od oko 20 dolara za duplu dozu takođe je jeftinija od većine zapadnih alternative.

Skuplja je doduše od “AstraZeneke”, ali se pokazala daleko efikasnijom od britanske vakcine.

Za neke zemlje – poput Irana koji je ove nedelje primio prvu pošiljku obećanih dva miliona doza – Rusija je politički gledano prijatnija alternative od zapadnih dobavljača. Ali, Rusija je prodrla i u države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, tradicionalnih američkih saveznika koji su odobrili upotrebu “Sputnjika V”.

Kina, čije su vakcine bar u slučaju “Sinovaka-Bajoteka” efikasne svega 50 odsto, drži vođstvo u Aziji. Samo se šačica zemalja u regionu odlučila za rusku vakcinu, uključujući Filipine koji su u pregovorima za 25 miliona doza.

Ali, možda će se kineski istraživači udružiti sa ruskim kolegama, nakon što su u petak anonimni izvori otkrili da je Ruski direktni investicioni fond postigao preliminarni ugovor za testiranje kombinovanog režima vakcina “Sputnjika V” i kineskog “KanSino bajolodžiksa” kako bi se poboljšala efikasnost leka.

Ono što je možda najveći uspeh Moskve je zahtev evropskim regulatorima za autorizaciju “Sputnjika V”, nakon što je Nemačka obećala da će ubrzati proces. Nemačka kancelarka Angela Merkel je u prošli utorak rekla da bi se ruska vakcina mogla koristiti za zaštitu stanovnika 27 članica EU ukoliko je odobri Evropska medicinska agencija.

Francuska ministarka Agnes Panijer Runašer rekla je u nedelju da je njena zemlja zainteresovana da ima “maksimum različitih vakcina”.

- Svaka vakcina koja je spremna i ispunjava uslove bezbednosti i efikasnosti je dobrodošla u Evropi – istakla je ona.

Mađarska je već odobrila hitno odobrenje, potpisujući ugovor za dva miliona doza “Sputnjika V”, a u četvrtak je isporučeno prvih 40.000 doza.

- Vakcine ne mogu da budu političko pitanje. Neko može birati između zapadnih i istočnih vakcina kad ih imate dovoljno – rekao je premijer Viktor Orban krajem januara.

Za odobrenje u EU moglo bi da prođe nekoliko meseci zbog potrebe o podnošenju detaljnih podataka, kako je rekao glavni urednik “Lanseta” Ričard Horton.

- Mislim da će ruska vakcina doći na red, ali ne tako brzo – ocenio je on.

Iako Rusija očekuje da će njene vakcine ove godine biti dostupne za 700 miliona ljudi, Dmitrijev iz Ruskog fonda ukazuje da “moramo biti realistični”.

- S obzirom na naše druge obaveze, nećemo moći da snabdemo Evropu pre maja, osim Mađarske – rekao je Dmitrijev.

Tramp je poludeo kada je saznao da mu nisu rekli za propušten Putinov poziv, opširnije OVDE.

Izvor: Blic

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA